Ekonomija - datum: 2012-04-23DOK OBAMA DODATNO OPOREZUJE TAJKUNE, LUKŠIĆ POVEĆAVA NAMET SIROTINjI Fali još samo porez na neženje■ Država dozvoljava i to da pojedini biznismeni sa ogromnom imovinom budu prijavljeni na Zavod za zapošljavanje – kaže Vukadinović Zarija Franović podržava uvođenje poreza na mobilne telefone, ističući da jedan euro ne može da bude veliko opterećenje za građane, ali smatra da je oporezivanje brojila nepotrebno
Predlog da se uvede dodatnih najmanje 30 odsto poreza na dohodak Amerikanaca sa godišnjim prihodima većim od milion dolara neće ograničiti investicije i smanjiti ekonomski rast, izjavio je američki ministar finansija Timoti Gajtner odgovarajući na kritike republikanaca. Radi se o planu predsjednika Baraka Obame, nazvanom po milijarderu Vorenu Bafetu, koji je predložio dodatno oporezivanje bogataša.
Gajtner ne vidi izvodljiv, ekonomski smislen ili pošten način da se SAD izbori sa budžetskim deficitom i da sačuva prostor za ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i socijalnu pomoć osim da dodatno oporezuje najbogatije sugrađane.
Dok kabinet premijera Igora Lukšića priprema zakon za oporezivanje mobilnih telefona, električnih brojila i kablovske televizije za sve, na osnovu čega se planira godišnje punjenje budžeta od oko 15 miliona eura, u SAD je predloženo da se dodatno oporezuju milioneri.
Sociolog Srđa Vukadinović smatra da je država pribjegla najnovijem oporezivanju građana zbog nemoći da riješi pitanja vezana za kvalitet života, pa „pribjegava svemu i svačemu ne bi li se budžet nekako punio”.
– Punjenje budžeta od mobilnih telefona, kablovske televizije i brojila biće potpuno beznačajno i zanemarljivo, bez obira na vladine procjene, ali će dodatno uticati na osiromašenje građana – rekao je Vukadinović ,,Danu”, uz ocjenu da će tim oporezivanjem građani izgubiti na kvalitetu života, a od budžetskog prihoda po tim stavkama upravo će oni imati najmanje koristi.
Ističe da će sredstva od poreza završiti u džepovima političkih stranaka i njihovih reprezenata, kao i da će država nastaviti da smišlja nove poreze, pa „ne treba da iznenadi ni ukoliko se uvede poreza na neženje”.
– Novi porezi pokazuju nesposobnost države, čije institucije nijesu u stanju da naplate poreze od onih koji su postali preduzetnici i biznismeni jer su bili u dosluhu sa ljudima iz vlasti – rekao je Vukadinović, uz napomenu da država dozvoljava i to da pojedini biznismeni sa ogromnom imovinom budu prijavljeni na Zavod za zapošljavanje.
Smatra da će Vlada nakon uvođenja najavljenih poreza konstatovati da se budžet ne puni prema planu i nastaviti da za sebe traži opravdanje, s ciljem da se dobije još jednan mandat u parlamentarnoj ili izvršnoj vlasti.
On dodaje da ključni problem kod uvođenja bilo kog poreza nije u visni poreske stope i u tome na koga se porez odnosi, već da li će biti sproveden i ostvaren na način na koji je to predviđeno, kao i da povećanje poreskih stopa za bogate može da navede kompanije da svoje prihode prebace u države poput Malte, San Marina, Kipra i velikog broja ostrvskih država koje imaju slobodne trgovinske zone i niske poreske stope.
– Najveći problem je nemogućnost da se naplate porezi od onih koji vrše utaju poreza – smatra Vukadinović.
Zarija Franović (DPS) podržava uvođenje poreza na mobilne telefone, ističući da jedan euro ne može da bude veliko opterećenje za građane, ali smatra da je oporezivanje brojila nepotrebno, jer su građani na neki način već platili porez na brojila, te da porez na kablovsku televiziju treba naplatiti od kablovskih operatera a ne od građana.
– Uveden je porez na jahte i oporezivanje drugog stana, ali nijesam siguran koliko se oni primjenjuju i naplaćuju, a stepen naplate je posebno loš u lokalnim upravama, koje nemaju dovoljnu pokrivenost prostorno planskom dokumentacijom, pa, ukoliko se i krene u naplatu poreza, imaju reklamacije ili moraju da vraćaju naplaćeno – rekao je Franović ,,Danu”, uz napomenu da bi kod naplate poreza svi trebalo da budu jednaki.
Ukoliko bi se, kako ističe, uredno naplaćivali porezi i doprinosi za zaposlene, ne bi bilo ,,rupe” u budžetu, kao ni u Fondu PIO i Fondu zdravstva.
– Prostora za oporezivanje ima dovoljno, a da to ipak ne bude konzervativna i rigidna poreska politika, poput poreza na poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, što je zakonom predviđeno, ili poreza za hotelijere koje su privatizovali hotele a nijesu završili planirane investicije u predviđenom roku – smatra on, uz konstataciju da nije svrsishodno povećavati poreske stope kada se ne naplaćuju ni porezi koji treba da se naplate.
J.V – D.M.
Vlada čuva tajkune
Crogorska vlada predlaže da se tajkuni oslobode oporezivanja, pod izgovorom da je to način da se sačuvaju i privuku strani investitori, a jedan od primjera je i kanadski biznismen Piter Mank, koji je dobio koncesiju dijela morskog dobra na 90 godina, do 2097, za Porto Montenegro.
Za ,,zlatnog Kanađanina” Vlada je obezbijedila svega sedam odsto PDV-a, dok građani plaćaju 17 odsto, a najavljeno je i povećanje na 19 odsto.
Ugovor o prodaji tivatskog vojnog brodogradilišta potpisali su neposredno nakon referenduma Milo Đukanović, Mank i Nikolas Bosanke, a Vlada se obavezala da će izmijeniti pravnu regulativu kako bi kupcu izašla u susret, pa je zbog Manka izmijenjen i Zakon o jahtama, a marina se tretira kao zona slobodne trgovine.
Investicione obaveze iz ugovora o privatizaciji iznosile su 106 miliona eura tokom četiri godine, a Manku je u opštini Tivat ustupljeno 243.551 kvadrat na kopnu, zemljišta i betonskog mola 206.072 kvadrata, zemljište Doma Vojske, kao i pripadajući akva prostor ukupne površine 678.000 kvadrata, za šta je visina godišnje naknade za prve četiri godine 50 centi po kvadratu zemljišta, a korišćenje pripadajućeg zaliva besplatno, dok će u preostalih 86 godina za kvadrat zemljišta Mank plaćati euro, a 20 centi za akva prostor.
Tadić prozivao srpske bogataše
Predsjednik Srbije Boris Tadić prošle godine je u više navrata pozivao bogate ljude Srbije da se, po ugledu na svoje imućne kolege iz svijeta, odreknu dijela svog bogatstva i pomognu zemlji u periodu ekonomske krize.
Svojevremeno, pozivu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije, odazvali su se tadašnji bogataši Nikol Spasić, Sima Igumanov, Luka Ćelović, Miša Anastasijević i drugi koji su Beogradu poklonili dio svojih palata na opšte dobro i korist naroda.
Neće naši, ne boj se
U svijetu je postao trend da se bogataši odriču dijela svoje imovine u korist siromašnih, pa je tako vlasnik njemačkog lanca drogerija DM Gec Verner, vođen riječima Endrua Karnegija, jednog od najbogatijih ljudi svih vremena sa oko 300 milijardi današnjih dolara, da čovjek koji umre bogat umre osramoćen, cjelokupan udio u vlasništvu kompanije prepisao jednoj dobrotvornoj fondaciji. Njegovo desetoro djece neće naslijediti imovinu vrijednu više od milijardu, ali Verner smatra da je prema njima ispunio roditeljsku obavezu time što im je pružio kvalitetno obrazovanje.
Dva najbogatija Amerikanca Voren Bafet i Bil Gejts vode kampanju prikupljanja 600 milijardi dolara od kolega milijardera, što je polovina bogatstva 400 najimućnijih Amerikanaca, s ciljem da se društvu koje im je omogućilo da steknu bogatstvo vrati dobar dio.
Tu tradiciju započele su porodice Rokfeler i Karnegi.
Voren Bafet, čije se bogatstvo procenjuje na 47 milijardi, objavio je 2006. da će 99 odsto svoje imovine, uglavnom u akcijama svoje kompanije, prenijeti na pet dobrotvornih organizacija, a najviše će dobiti Fondacije Bila i Melinde Gejts. Na drugoj strani je medijski tajkun Majkl Blumberg, gradonačelnik Njujorka, koji je podijelio 254 miliona na 1.400 neprofitnih organizacija.
Isto najavljuju i čuveni preduzimač Donald Tramp, Majkl Cukenberg, osnivač Fejsbuka, ,,težak” 6,9 milijardi dolara, i još 16 bogatih pojedinaca i porodica u SAD.
Gruzijski bankar Boris Bidžina Ivanišvili, magnat sa bogatstvom od četiri milijarde eura, finansirao je izgradnju najveće crkve u Tibilisiju, a svi stanovnici njegovog rodnog sela dobijaju po 93 eura mjesečno i 1.400 eura za svadbu, dok je bogataš Karl Rabeder prodao firmu, limuzine, sportske automobile, privatni avion i luksuznu vilu u Alpima i sav prihod proslijedio humanitarnoj organizaciji koja pomaže ljudima u zemljama Trećeg svijeta.
)){kind=small}
