Politika - datum: 2012-04-21DITMAR NITAN, POSLANIK BUNDESTAGA, U INTERVJUU ZA „DAN” UPOZORAVA DA NEMA PREČICA ZA ČLANSTVO U EU
Svima je laknulo kad se Milo povukao ■Nekad se čini da treba imati više političke volje među vladajućom elitom kada je u pitanju ispunjavanje uslova za nastavak procesa pridruživanja – istakao NitanAko pogledate kakvu imovinu i projekte Milo Đukanović ima u Crnoj Gori, a i kakvu mrežu ima, vjerujem da je njegovom ostavkom na premijersko mjesto 2010. godine upućen pozitivan signal, istakao je Ditmar Nitan, poslanik njemačkog Bundestaga i izvjestilac Socijaldemokratske partije (SPD) za Crnu Goru. On je u intervjuu za „Dan” istakao da kada prijem u EU bude vrhunski prioritet države ne samo verbalno, već i suštinski, tada će napredak biti neizbježan.
– Nekad mi se čini da treba imati više političke volje među vladajućom elitom kada je u pitanju ispunjavanje uslova za nastavak procesa pridruživanja – naveo je Ditmar Nitan.
Šta mislite o poziciji premijera Igora Lukšića, i da li on i dalje ima podršku EU i Njemačke?
– Koliko mogu da vidim, postoji podrška premijeru Lukšiću, ne samo iz EU, već naravno, i iz Njemačke, kao države članice. Govorimo o opštoj podršci Crnoj Gori. Naravno, postoje i neka kritična pitanja, neke teme koje će biti aktuelne narednih mjeseci ali nijesam pod utiskom da EU, i države članice, pa i Njemačka, ne žele da podrže premijera Lukšića.
Što se njegove pozicije tiče, mislim da je on definitivno donio osvježenje i brojne pozitivne promjene.
Milo Đukanović, bivši premijer, dao je ostavku krajem 2010. godine, ali je i dalje šef partije na vlasti. Jesu li tačne tvrdnje da je podnio ostavku pod pritiskom EU i SAD?
– To, naravno, ne znam, i to ne mogu ni da potvrdim, ni da demantujem. O tome nemam nikakvih saznanja. Međutim, prema mom ličnom mišljenju, taj čin bio je pozitivan signal, zbog njegove pozicije u Crnoj Gori. Ako pogledate kakvu imovinu i projekte on ima, i kakva je njegova mreža, vjerujem da je time upućen jedan pozitivan signal, tako što je on pokazao da je spreman da svoju poziciju ustupi mlađem premijeru.
Možete li uporediti pregovore u Hrvatskoj sa onim što se sprema Crnoj Gori? Hoće li i ovdje biti nekih bolnih reformi i hapšenja najviših zvaničnika?
– Hrvatska i Crna Gora jesu slične zemlje, a pravni sistem EU je isti za sve države koje žele da se priključe EU. Teško je, ipak, napraviti klasičnu paralelu, jer svaka država koja pristupa gaji neki specifičan koncept, i ima neke svoje specifičnosti. Crna Gora ih svakako ima, po pitanju politike, ekonomije, ali i kulture.
Nama je važno, koja god da je zemlja u pitanju, bilo Crna Gora, BiH ili Srbija, da dobije fer šansu da pristupi. Pregovori sa EU će biti teški, neće biti prepreka, ni riječi „ali". Na kraju, mora postojati nepodijeljen utisak da je progres postignut, i da je sve što je urađeno, dalo rezultate.
A vjerujem da će EU korektno ocjenjivati Crnu Goru, kao što je to radila po pitanju Hrvatske.
Kada EU napiše u svom izvještaju da želi da vidi vladavinu prava u Crnoj Gori, šta to zaista znači?
– Mislim da bi predstavnik Evropske komisije, koja će voditi pregovore, mogao da detaljnije govori o mjerama koje će biti preduzete i šta se zaista želi postići. Iz mog ugla, kao člana Bundestaga, vladavina prava je apsolutni prioritet i pravni sistem EU, to jest „aki komuniter” mora biti primijenjen u državama koje žele pristup. Crna Gora, kao i drugi u regionu, treba da promijene neke svoje zakone, i ako se radi svaki dan, a radiće se, onda mora da postoje i dobri rezultati.
Opoziciji treba dati sva prava u parlamentu, odnosno njihove inicijative treba tretirati jednako kao i one koje dolaze od vlasti. Ukupno, nama su potrebni svakodnevni primjeri da Crna Gora poštuje vladavinu prava i da se evropsko zakonodavstvo primjenjuje.
Postoji li realan progres u Crnoj Gori po pitanju ispunjenja uslova EU, i kako Njemačka može tu da pomogne?
– Vidim da postoji progres, ali po mom sudu, a na želim da bude arogantan, mislim da bi trebalo da postoji još opipljivijeg progresa. Ne kažem da ga i sada nema, ali Crna Gora je poslednjih godina ponekad bila manje dinamična, a nekad više. Znam da je Crna Gora mala zemlja, sa malim resursima, ali nekad mi se čini da treba imati više političke volje među vladajućom elitom kada je u pitanju ispunjavanje uslova za nastavak procesa pridruživanja. To se posebno odnosi na uslove iz oblasti ekonomije i organizacije državne uprave.
Iako se nekad čini da je prijem u EU vrhunski prioritet države, kada to ne bude samo verbalno, već i suštinski, mislim da će napredak tada biti neizbježan. Ja sam, naravno, stranac, i ne govorim ovo jer sam arogantan, već zato što zaista želim da Crna Gora ispuni evropske uslove, i što prije bude dio evropske porodice. Njemačka, i ne samo ona već i druge članice EU, mogu da pomognu progresu i razvoju Crne Gore, posebno kroz bilateralnu saradnju i pomoć u realizaciji, između ostalih, infrastrukturnih i projekata jačanja vladavine prava.
M.VEŠOVIĆ
Nedopustivi su napadi
na slobodne medije
Šta mislite o sve češćim i nekažnjivim napadima na nezavisne i slobodne medije u Crnoj Gori?
– Nezavisni mediji su jedan od osnova EU. Medijske kompanije moraju da budu slobodne, moraju da svoj posao obavljaju bez pritisaka, i da imaju fer pristup tržištu. Ponekad stičem utisak da u Crnoj Gori nije tako. Novine koje su kritične prema Vladi ne smiju da budu ni pod kakvim pritiskom. To što neko želi da kritikuje vlast, nije pitanje demokratije, i ima li neko pravo na to ili ne, već je to pitanje osnovnih ljudskih prava. Pravo na slobodno mišljenje mora biti poštovano. U ovoj oblasti, Crna Gora treba još da napreduje.
)){kind=small}
