Ekonomija - datum: 2012-04-30SA PROSJEČNOM PLATOM MOGUĆE JE PODIĆI STAMBENI KREDIT OD 30.000 EURA, ZA KOJI ĆE BANKA NAKON 25 GODINA DOBITI DUPLO VIŠEJedan kupiš, dva platišGrađanin sa prosječnom crnogorskom platom od 500 eura može priuštiti stambeni kredit za stan od 25 do 30 kvadrata, za koji će mjesečno morati da odvaja polovinu zarade, i nakon 20 do 25 godina na račun banke će isplatiti duplo više novca nego što je pozajmio.
U Crnogorskoj komercijalnoj banci za prosječni stambeni kredit od 35.000 eura, posle 25 godina klijent će isplatiti 78.017 eura, kod NLB banke sa platom od 500 eura može se podići kredit od 30.000 eura, za koji će banka u zavisnosti od vrste kamate, posle 20 godina dobiti 58.560, odnosno 62.340 eura, dok kod Hipo alpe adria banke mjesečna rata, za kredit od 50.000 eura na 25 godina, iznosi 371 euro, čime bi banka dobila 111.566 eura. Za isti iznos kredita kod NLB banke na 20 godina rata je 406, sa varijabilnom kamatom, odnosno 436 eura, sa fiksnom kamatnom stopom. Nakon 20 godina banka bi dobila 97.440 eura, odnosno 104.160 eura.
Na ovaj korak se odlučuje mali broj građana, jer drugom polovinom zarade treba plaćati struju, kablovsku, namirnice i mnoge druge stvari potrebne za život, koje periodično poskupljuju. Takođe, u vremenu kada se otplaćuju krediti Kombinata aluminijuma, smanjuje broj radnih mjesta, mali je broj ljudi koji imaju sigurno radno mjesto i visoka primanja. A u vremenu teške ekonomske situacije u zemlji, praznih stanova nikad više nije bilo. Od ukupno 314.704 stanova u Crnoj Gori, prazno je 58.978, odnosno više od petine, čija je prosječna cijena oko 1.100 eura po kvadratu.
Sa tim cijenama kvadrata, koje zavise od lokacije, za 30 do 35 hiljada eura može se uzeti stan od 27 do 31 kvadrata, dok je za 50.000 eura useljiv stan od 45 kvadrata.
Iako se plaća dupla suma od pozajmljene, ne mogu svi ni podići kredit. Kod NLB banke postoje A i B grupa klijenata, u zavisnosti od preduzeća u kojem rade, pa su za prvu kategoriju fiksna kamata 8,5 odsto, a za drugu 9,5 odsto. Ne treba žirant, ali može sudužnik, dok u Hipo banci ne treba žirant, ukoliko se pola plate uzima za kredit, ali se stavlja hipoteka na stan koji se otplaćuje. Kod CKB banke žirant je potreban kada banka ocijeni da klijent nije kreditno sposoban da vraća kredit, dok je hipoteka prisutna u oba slučaja. Pored rate kredita, klijent mora da plati proviziju banci za obradu kredita od 1,25 do 1,5 odsto realizovane sume, zatim ovjeru kod notara, takse kod Uprave za nekretnine od 113 eura, troškove polise osiguranja imovine i života.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić istakao je da su kamatne stope kod nas veće nego kod zemalja EU, ali da je princip otplate stanova isti.
– Činjenica je da su visoke kamate, ali glavni problem kod nas je zapošljavanje. Mladi ljudi ne mogu da se zaposle i dostignu visoku platu, dovoljnu za otplatu stana. Ne otvaraju se nova radna mjesta, plate su u stagnaciji, a troškovi sve veći – rekao je Lekić i dodao da je sa prosječnom platom nemoguće otplatiti stan.
– Ukoliko date polovinu banci, sa ostatkom novca je nemoguće opstati. Velika je razlika između prosječne plate i potrošačke korpe, koja bi trebalo da se pokriva mjesečnom zaradom. Problem je što pojedinci lako uđu u otplatu kredita, a teško izađu iz nje – ocjenio je Lekić.
D.MILAČIĆ
Za 25 godina četiri puta više
Kao što smo naveli, kod CKB za kredit od 35.000 eura, sa varijabilnom kamatnom stopom od 6,49 odsto, klijent posle 25 godina vrati 78.017 eura, a kako su nam kazali iz te banke, ukoliko klijent oroči depozit u istom iznosu po kamatnoj stopi od šest odsto godišnje, nakon 25 godina krajnja vrijednost depozita iznosiće 150.215 eura.
– Svake godine depozit se preoročava, a kamata kapitalizuje. Za iznos od 50.000 eura iznos bi bio 214.593 eura – saopštili su iz CKB.
Anketa
Stan na kredit nužno zlo
Gojko VUKČEVIĆ, ekonomista – Danas je rijetkost naći osobu koja može biti sigurna da će ostati na poslu 25 godina i zadržati visoka primanja. Stoga će se teško ko odlučiti za to, sem ako ne želi da u slučaju otkaza uvuče unučad u kreditiranje. Sa ovakvim stanjem u državi, teško da se može vraćati stambeni kredit.
Dejan MUSTUR – Kupovina stana na kredit je nužno zlo. Rate za stambeni kredit su previsoke za naš standard, kao i kamate, te stoga ne bih pristao da plaćam banci duplo više novca nego što sam pozajmio.
Mirza NURKOVIĆ, student – Ne bih kupio stan na kredit, jer je to jako nepovoljno. Kada bih birao između podstanara i otplate stana, izabrao bih stambeni kredit. Ali, ne zna se šta je gore od te dvije solucije.
Miljan MARKOVIĆ, student – Sa završenim fakultetom mladi čovjek nema šanse da može naći posao sa primanjima dovoljnim za otplatu stambenog kredita. To je gotovo nemoguće u današnje vrijeme.
)){kind=small}
