Ekonomija - datum: 2012-06-29USVOJEN ZAVRŠNI RAČUN BUDŽETA ZA 2011. GODINU
Aco „čuva” državne depozite ■ Od 21,8 miliona depozita, 10,4 miliona položeno kod Prve banke, a 8,3 miliona kod CBCG. ■ Kod CKB deponovane 282 hiljade, a kod NLB Montenegro banke 10 hiljada eura Vlada je juče usvojila završni račun budžeta za prošlu godinu, prema kojem je ostvaren realni rast BDP-a od 2,5 odsto, na 3,27 milijardi, dok je stopa inflacije iznosila 3,5 odsto. Javni dug je krajem 2011. iznosio 1,49 milijardi eura, ili 54,4 odsto BDP-a, dok je ukupna javna potrošnja iznosila 1,46 milijardi eura, a tekuća bez kapitalnih izdataka 1,32 milijarde, odnosno 40,5 odsto BDP-a.
Precizirano je da su budžetski prihodi i izdaci premašili planirane: primici su bili 2,66 odsto veći i iznosili su 1,37 milijardu, a rashodi 1,45 milijardi eura, 3,6 odsto više u odnosu na plan. Iako se u dokumentu ističe da je lani vođena restriktivna budžetska politika, deficit državne kase iznosio je 189,7 miliona, ili 5,8 odsto BDP-a, što je znatno više od granice od tri odsto, propisane Mastrihtskim kriterijumima. „Peglanje” deficita obezbijeđeno je zaduživanjem, donacijama i iz državnih depozita, koji su lani smanjeni za 80,4 miliona i trenutno iznose svega 21,8 miliona u kešu, ne računajući 38,5 hiljada unci zlata založenog za kredit kod Kredit Svis banke. Gro državnih gotovinskih depozita, 10,42 miliona je krajem prošle godine bio položen kod Prve banke, koja u vlasništvu Aca Đukanovića, brata bivšeg crnogorskog premijera, dok je 8,35 miliona bilo na računima Centralne banke, a dva miliona kod Erste banke. S druge strane, kod CKB su deponovane svega 282.000 eura, a kod NLB Montenegro banke 10.000 eura.
Vlada se lani zadužila za 234,65 miliona eura, od čega 178,8 miliona otpada na emisiju euroobveznica, četiri miliona na kredit od EIB za izgradnju puteva i mostova, a 4,8 miliona na šest kredita uzetih kod Svjetske banke. Vlada se iz domaćih izvora zadužilka za 47 miliona eura, i to 23 miliona emisijom kratkoročnih državnih zapisa, dok je od CKB, Podgoričke banke Sosiete ženeral i Erste banke pozajmljeno devet, osam i sedam miliona eura.
Prihodi od poreza podbacili su 3,4 odsto i iznosili su 704 miliona eura. Lani su naplaćena 392,2 miliona eura PDV-a, 2,3 odsto manje od plana, dok je od poreza na imovinu prihodovano svega 1,24 miliona eura, 30,9 niže nego što je bilo planirano. Prihodi od poreza na dohodak građana podbacili su 7,8 odsto, na 81,64 miliona, a od akciza 2,8 odsto, na 143,4 miliona eura. Od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije prihodovano je 45,4 miliona, 15,4 odsto manje u odnosu na plan, koji je premašen samo u dijelu naplate poreza na dobit preduzeća za 9,7 odsto, na 36,1 milion eura.
Po osnovu doprinosa za PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti prihodovano je 353,6 miliona,1,7 odsto manje od plana. Doprinosa za PIO uplaćeno je 213 miliona, pet miliona manje od plana, za zdravstveno osiguranje 120,9 miliona, šest miliona niže od plana, a za osiguranje od nezaposlenosti 10,76 miliona, 140 hiljada manje od plana. Prihodi od ostalih doprinosa uvećani su 42 odsto, na 3,5 miliona eura.
Od taksa je u budžet ušlo 16 miliona eura, 31 odsto manje nego što je bilo planirano. Najviše su podbacili prihodi od sudskih taksa, čak 49 odsto, na 3,92 miliona eura. Od administrativnih taksa je prihodovano 10,72 miliona, 21 odsto manje od plana, dok su od boravišne takse naplaćene 554.000, sedam odsto više nego što je bilo projektovano.
Prihodi od naknada bili su pet odsto veći u odnosu na plan i iznosili su 25,7 miliona eura. Iako je bilo planirano 1,18 miliona, naplaćeno je 3,24 miliona naknada za korišćenje prirodnih dobara (dva i po puta više). S druge strane, planirano je 3,14 miliona prihoda od naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa, a ostvareno je samo milion eura ili 29 odsto od plana. Ekološke naknade su podbacile 12,6 odsto, na 7,45 miliona, ali su zato povećani prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću, 14,8 odsto, na 4,18 miliona, i puteve, 36,5 odsto, na 4,86 miliona eura.
S.G.
Stanišić u „Plodovima“
Vlada je juče predložila skupštini akcionara preduzeća „Plodovi“ da za člana borda direktora izabere Vukotu Stanišića, dosadašnjeg rukovodioca službe u biljnoj proizvodnji,dok su za članove novog borda direktora Kontejnerskog terminala predloženi Miodrag Radusinović, Branka Nikezić, Tomislav Markolović i Aleksandar Pavićević.
D.M.
Naslednicima 22,5 hiljada
Vlada je odobrila da se Fondu PIO iz budžeta isplati 22.545 eura naslednicima vojnih penzionera. Ministarstvo finansija je prošle godine na osnovu obeštećenja vojnim penzionerima isplatilo 6,8 miliona eura u dvije rate. Međutim, u periodu između uplata neki su preminuli, a završeno je 18 ostavinskih postupaka.
D.M.
Od privatizacije 3,3 miliona
Prihodi od prodaje državne imovine lani su iznosili 3,35 miliona, 77,7 odsto manje u odnosu na plan. Od prodate imovine Ministarstva finansija prihodovano je 1,64 miliona, od vojne imovine 580.000, Fonda za obeštećenje 460.000, Zavoda za zapošljavanje 450.000 i Fonda PIO 220.000 eura.
Katnić
servisira
garancije
Ministarstvo finansija je lani potrošilo 194,4 miliona eura, 50 miliona više od plana, jer je u budžet tog resora zavedena otplata 33 miliona eura garancija za Željezaru. Vlada je na jučerašnjoj sjednici razmatrala informaciju o predarbitražnom postupku koji je bivši vlasnik Željezare MNSS pokrenuo protiv države, potražujući 96 miliona eura, koliko je, navodno, uložio u fabriku.
Interesantno je da Fond za obeštećenje, koji je zadužen za isplatu 1920 vrijednih otpremnina „žrtvama tranzicije”, nije utrošio pun iznos novca izdvojenog iz budžeta za ovu svrhu. Fond je radnicima koji su ostalog bez posla i povezanog staža isplatio 1,78 miliona, iako je raspolagao sa preko dva miliona eura.
Donacije
četiri miliona
Prihodi od donacija i grantova (bespovratne pomoći) iznosili su četiri miliona eura, od čega je 1,88 miliona dodijeljeno Ministarstvu uređenja prostora za projekte izrade detaljnog prostornog plana Morača i strategije održivog razvoja, „Montenegro Natura 2000” i organizaciju konferencije o klimatskim promjenama. Svjetska banka je za Skadarsko jezero odobrila grant od 461.000 eura. Za projekte Ministarstva poljoprivrede donirano je 427.000 eura, dok je za pomoć izbjeglicama i raseljenim licima Ministarstvo rada utrošilo donaciju od 168,5 hiljada.