Vijest dana - datum: 2012-04-26VLADA ZA SEDAM ODSTO SMANJILA ZARADE MINISTRIMA, POSLANICIMA I PRAVOSUĐU, ALI IZDAŠNO NAGRADILA ČLANOVE UPRAVNIH ODBORA
Direktorima bonusi od osam plata ■Plate članova odbora direktora ne mogu biti veće od dvije hiljade eura, a dozvoljen im je bonus od osam zarada za rezultate iznad očekivanja, po kriterijumima koje će sami napraviti i dostaviti Vladi do 15. juna Rebalansom budžeta, koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade, predviđeno je smanjenje zarada za sedam odsto premijeru, ministrima, sudijama, tužiocima, diplomatama i poslanicima, dok članovi odbora direktora u javnim i preduzećima u većinskom državnom vlasništvu mogu imati najviše četiri neto plate u državi, odnosno dvije hiljade eura. Oni, međutim, kako je izjavio ministar finansija Milorad Katnić, mogu računati i na osam neto plata bonusa.
– Kriterijume za bonuse određuju odbori direktora, a Vlada daje saglasnost, s tim što se moraju dostaviti do 15. juna. Bonus je predviđen za rezultate iznad očekivanja – rekao je ministar Katnić po završetku sjednice Vlade, koju je, kako je kazao, obilježila burna rasprava.
Vlada nije usvojila nacrt odluke, kojim je bilo predviđeno da članovi odbora direktora mogu da prime najviše tri prosječne plate. Nije prihvaćen ni prvobitni predlog da maksimalna zarada za rukovodioce u državnim preduzećima bude dvije prosječne neto zarade, nego je to povećano na tri. Katnić juče nije pomenuo da li je prihvaćen predlog da naknada za članove odbora direktora, zaposlene u drugoj firmi ili ustanovi bude jedna prosječna plata.
– Vlada je odlučila da obustavi isplatu plaćanja upravnih odbora institucija zdravstva i centra za socijalni rad. Od smanjenja nacionalnih penzija, koje će biti prepolovljene, država će uštedjeti 300 hiljada, a smanjen je i broj radnih tijela Vlade i naknade, čime će se do kraja godine uštedjeti 400 hiljada eura – rekao je Katnić i dodao da su dnevnice za službena putovanja smanjene za 20 odsto. Definisana je i obavaza smanjena broja službanih automobila na dva po resoru, izuzimajući inspekciju.
– Ovim mjerama se očekuje ušteda od 16 miliona eura, od čega je smanjenje tekućih izdataka 11,3 miliona, a 4,7 miliona kapitalnog budžeta – rekao je Katnić.
Od novih taksi na SIM kartice, čije će oporezivanje početi u maju, očekuje se prihod od pet miliona eura, od takse na kablovsku televiziju milion i od oporezivanja električnih brojila još 2,5 miliona. Tih taksi će, kako je najavio, biti oslobođeni korisnici socijalne pomoći.
– Planirano je i povećanje akciza za lož ulje za grijanje, od čega planiramo dodatnih četiri miliona eura, tako da će ukupan fiskalni efekat ovih mjera biti oko 23 miliona eura, ili 0,7 odsto BDP-a – objasnio je Katnić.
On je naglasio da će zadržati postojeće osnovne poreske stope, od 17 odsto PDV-a, te devet odsto na dohodak i dobit, ističući da se budžetski prihodi procjenjuju na 1,15 milijardi, ili 33,8 odsto BDP-a, što je za 28 miliona više nego prošle godine.
Razlozi za rebalans su, kako je objasnio ministar, prilagođavanje negativnim ekonomskim kretanjima u eurozoni, što je uslovilo smanjenje investicija i budžetskih prihoda, kao i smanjenu likvidost banaka i ekonomije.
– U prvim mjesecima prihod je zbog nepogode 26 miliona manji nego lani u istom periodu, a potrebno je obezbijediti dodatna srdestva za plaćanje obaveza po osnovu izdatih garancija za KAP, za koji je u prva tri mjeseca plaćeno 23,5 miliona – rekao je Katnić i podsjetio da je MMF predvidio rast crnogorske ekonomije za pola procenta.
– Fiskalni rizici ove godine su produbljenje krize u KAP-u, smanjivanje tražnje na izvoznom tržištu, uključujući i turizam, poskupljenje naftnih derivata i nastavka negativnog trenda naplate prihoda, što Vlada pokušava da suzbije novim mjerama, koje podrazumijavaju i smanjenje sive ekonomije – rekao je Katnić. J.V.
Pozajmili 308 miliona,
vraćaju 204 miliona
Rebalansom je predviđeno zaduženje od 308 miliona eura, od čega je za fiskalnu rezervu planirano 60 miliona, čime je potvrđeno pisanje ,,Dana”.
– Projektovani državni dug za ovu godinu je 1,7 milijardi ili 50,1 odsto BDP-a, što je u granicama je Mastrihta – rekao je Katnić, dok je budžetski deficit 86,7 mliona eura, 2,5 odsto BDP-a.
Planirana budžetska potrošnja je 1,25 milijardi, niža za 1,57 odsto, s tim što je za tekuđu potrošnju planirano 1,17 milijardi, a za kapitalni budžet 65,5 miliona. Ove godine treba vratiti 204,5 miliona eura stranog i domaćeg duga i obaveza iz garancija.
Siguran put ka bankrotu
Potrebne su suštinske reforme, a ne kratkoročne mjere, ocijenio je Branko Radulović (PzP) i istakao da su vladine mjere za dodatno punjenje budžeta posledica neznanja i ne mogu riješiti probleme.
- Za srednjoročno i dugoročno rješenje treba ići drugim putem, i to kroz obezbjeđivanje racionalne i efikasne javne potrošnje, jakog investicionog i privrednog ciklusa i provjere svih privatizacija – rekao je Radulović i naglasio da je neophodno smanjiti udio sive ekonomije, povećati koncesije i osnovati Razvojnu banku, ko preduslov oporavka ekonomije.
- Aktiviranje ostalih državnih garancija i rast zelenaških kamata preko 15 odsto, nemogućnost kreditnog zaduženja i odsustvo interesa za kupovinu crnogorskih obveznica mogli bi prouzrokovati finansijski krah i bankrot – ocijenio je Radulović, koji smatra da Vladine mjere u prvom mjesecu primjene mogu obezbijediti nekoliko miliona više u budžetu, ali će se u narednom periodu odliti u sivu ekonomiju ili će uticati na smanjenje prihodne strane.
D.M.
Naša posla
Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ocijenila je za „Dan” da usvojeni model uštede predstavlja jedinstven primjer u globalnim okvirima.
– Odluka Vlade je potpuno nevjerovatna, ali i netransparentna, jer se samo govori okvirno i u procentima. Ne znamo broj službenika kojima se smanjuju plate, niti koliko primaju. Ne znamo ni da li se procenat od sedam odsto odnosi na sve zarade, jer 90 odsto članova Vlade sjedi u brojnim radnim tijelima. Ako se radi samo o zaradama, to za funkcionere nije neki gubitak. Po kojim kriterijumima će se utvrđivati ko je zaslužan radnik? Vjerovatno po subjektivnoj ocjeni, što je problem u državi gdje su korupcija i nepotizam ključni problemi – naglasila je ona, napominjući da nijedna ozbiljna država ne pravi rebalans budžeta u aprilu, već u drugoj polovini godine.
– Ovim uštedama se sigurno neće vratiti nikakav dug, niti smanjiti iznos zaduživanja – konstatovala je Radovićeva.
S.G.
)){kind=small}
