Hronika - datum: 2012-07-23PRAVOSUĐE SELEKTIVNIM PRIMJENJIVANJEM ZAKONA DOVODI U PITANJE SVOJ KREDIBILITET Radulović: Tužioci opasni po društvoSelektivno primjenjivanje zakona od strane organa pravosuđa, naročito državnog tužilaštva, ozbiljno dovodi u pitanje njihov kredibilitet i time otvara vrata sumnji o korupciji unatar tih institucija. Nažalost, sve češće smo svjedoci da zakoni nijesu isti za sve, da neko može da ide gradom i „mlati” narod, prijeti pištoljem a da odmah ne završi u zatvoru, dok, sa druge strane, nekom zbog izgovorene riječi odmah odrede pritvor. Prema stavu advokata različiti aršini tužilaštva uglavnom nemaju uporište u zakonu, ali postoje primjeri kada je odluka, ma koliko se nama činila nelogična, opravdana i zakonska.
Podgorički advokat Veselin Radulović je kazao da crnogorsko pravosuđe već ima dugogodišnju praksu različitog tretiranja koje ukazuje na ozbiljne sumnje u korupciju, što se naročito odnosi na državno tužilaštvo, ističe advokat.
– Ta praksa dugo se ogledala najčešće u nepreduzimanju krivičnog gonjenja protiv određenih lica bez obzira na količinu i kvalitet dokaza koje ih terete. Sada, pored tog vida zloupotrebe od strane državnih tužilaca, kada tužilaštvo nevoljno mora da pokrene neke krivične postupke ono i dalje nastavlja sa različitim tretmanom. Zato su neki potezi tužilaštva u poslednje vrijeme mogli iznenaditi samo naivne – kazao je Radulović.
Prema njegovom stavu apsolutno je nedopustivo da pojedini državni tužioci rutinski obavljaju razgovore sa višestrukim povratnicima u izvršenju krivičnih djela, a zatim se jednostavno sa njima pozdrave uz saopštenje javnosti da „se za to djelo vodi skraćeni postupak i da se ne može odrediti i predložiti mjera pritvora”.
– Kada neka lica mogu vršiti napade, nanositi povrede drugima, prijetiti ženama i djeci vatrenim oružjem, a zatim poslije par dana obaviti razgovor sa tužiocem i pozirati medijima ispred zgrade državnog tužilaštva, lično sam više sklon da tog tužioca koji je sa njima razgovarao nazovem kriminalcem, nego što bih tako nazvao ta lica. Možda za njih ima i nade da mogu postati korisni članovi društva, ali za takvog tužioca svakako nema i takav tužilac je veća opasnost za društvo nego oni – smatra Radulović. Sa druge strane, kaže on, represija se neopravdano primjenjuje u nizu slučajeva bez razloga ili pak preko mjere koju zakon dozvoljava. – Zato izgleda da naši državni tužioci dozvoljavaju povratnicima da gotovo svakodnevno vrše krivična djela i pri tome im tolerišu nošenje i korišćenje vatrenog oružja. Teške povrede i ranjavanja vatrenim oružjem uzrokovali bi reakciju državnog tužioca koji se bori protiv kriminala. Vidjeli smo da naš državni tužilac na te pojave reaguje tako da izazove iskreni smijeh onih koji napuštaju prostorije državnog tužilaštva – kazao je Radulović.
Da u pravosuđu ima dosta nelogičnosti i sumnjivih odluka smatra i advokat Dalibor Kavarić, koji ističe da nije rijetko da se u identičnim predmetima, sa veoma sličnim činjeničnim i pravnim stanjem donose različite odluke.
– Ovo je izraženo u postupcima obezbjeđenja, u kojima su neusaglašeni u praksi, kako rokovi u kojima se donose sudske odluke, uslovi za njihovo donošenje, šteta koja nastane u vezi sa neopravdanim odbijanjem zahtjeva za obezbjeđenje. Takođe, uočljivi su različiti kriterijumi u krivičnim postupcima u pogledu razloga za određivanje pritvora u izviđaju ili produženja pritvora u toku glavnog pretresa i nakon izricanja presude, kao i neusaglašenost sudske prakse u pogledu kaznene politike, pri čemu se za ista djela u pojedinim slučajevima izriču zatvorske kazne, a u istim slučajevima se izriču sudske opomene, ili se za ista djela izriču strože ili blaže zatvorske kazne – kaže Kavarić. Za njega je nelogično da se to dešava imajući u vidu eksplicitno propisanim zakonskim uslovima, uz široku promociju slobodnog sudijskog uvjerenja.
– Nejasno je na koji način dolazi do ovakvih disonancija, ukoliko Sudski poslovnik predviđa obavezu obrazovanja odjeljenja sudske prakse svih sudova za svaku pravnu oblast koja bi vodila poseban registar u koji se unose pravni stavovi usvojeni na kolegijumu, sjednicama odjeljenja, savjetovanjima i radnim sastancima sudija, kao i opšti registar pravnih stavova, u koji se u sažetom obliku unose pravni stavovi usvojeni u odlukama suda u pojedinim predmetima i u odlukama primljenim od Višeg suda koje su od značaja za sudsku praksu – kaže Kavarić.
N.P.
Odluka možda nelogična ali zakonski potkrijepljena
Prema stavu advokata Lazara Akovića, gledano sa strane izgleda da praovusuđe, odnosno tužilaštvo, primjenjuje zakon selektivno, ali to nije uvijek tako.
– Gledano sa strane možda se običnim građanima čini da je neka odluka tužilaštva nelogična i van pameti, ali to ne mora da znači da takva odluka nije zakonski potkrijepljena. Ukoliko tužilac sam procijeni da nema bojaznosti za ponavljanje krivičnog djela, ili uticaja na svjedoke, on osumnjičenog može odmah nakon saslušanja pustiti da se brani sa slobode. Ako je pritom u pitanju skraćeni postupak, vodeći se preporukama Evropskog suda, tužioci se sve ređe odlučuju da odrede pritvor osumnjičenom, naročito ako je isti priznao krivično djelo koje mu se stavlja na teret – kazao je Aković.
)){kind=small}
