Ekonomija - datum: 2012-05-07KOORDINATOR EKONOMSKOG TIMA POZITIVNE CRNE GORE MLADEN BOJANIĆ ZA „DAN”
Garancije KAP-u primjer neodgovornosti Vlade ■ Država mora pokazati stvarnu brigu za privredu, zaustaviti neodgovornu prodaju resursa i aktivirati ih na dobrobit svih građana, smatra Bojanić Garancije izdate Kombinatu aluminijuma tipičan su primjer nestručnosti i neodgovornosti Vlade prema državi, društvu i svakom građaninu, kazao je u razgovoru za „Dan” koordinator ekonomskog tima Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić.
– Ono što brine i gura Crnu Goru u ogromne finansijske probleme je dosadašnja praksa olakog i ishitrenog izdavanja garancija, bez realnog sagledanja rizika i ekonomske opravdanosti. Odobravanje pojedinih garancija bilo je više rukovođeno dobijanjem političkih poena nego ekonomskim razlozima i takva praksa je rezultirala rastom nivoa državnih garancija koje su od 2008. do kraja januara 2012. godine porasle sa dva na 11 odsto BDP-a i iznosile su 382,2 miliona eura – rekao je Bojanić i dodao da se odobravanje garancija privatnim kompanijama može iskoristiti samo kao krajnji vid pomoći, a da se u tom slučaju poslovanje mora stalno kontrolisati.
KAP je pred bankrotom. Koje je po vašem mišljenju najbolje rješenje za tu fabriku?
Sve dosadašnje informacije su bile toliko kontradiktorne da je gotovo nemoguće sagledati pravo stanje stvari u KAP-u iz spoljašnjee pozicije, ali ono što sigurno znamo jeste da je KAP projektovan za rad u drugačijem sistemu, odnosno u vrijeme kada je imao stabilan i jeftin izvor napajanja električnom energijom, koristio domaću rudu i željeznici i Luci Bar bio glavni klijent, i od njegovog stanja zavisila je ukupna privreda. Trenutna situacija je drugačija, pa u istoj ravni treba posmatrati i alternativna rješenja u slučaju da nezavisna analiza pokaže ekonomsku neodrživost sadašnjeg načina poslovanja. Trenutno imamo najgoru situaciju, prebacivanje odgovornosti za stanje u kome se nalazi KAP, odlaganje rješenja i zamagljivanje prave slike, a sve to veoma košta poreske obveznike. Neozbiljno je govoriti o neinformisanosti Vlade o stanju u KAP-u dok njihov predstavnik sjedi u upravi i uredno prima novčanu nadoknadu, dok pozivanje radnika od strane predstavnika vlasti da „istjeraju Ruse” doživljavam kao izbjegavanje inicijativnosti za rješenje problema koji je stvorila Vlada.
Trenutno je aktuelan rebalans budžeta. Šta učiniti da se smanji javna
potrošnja, a povećaju prihodi od poreza?
Budžet Crne Gore je u prethodne dvije godine bilježio deficit, a državni dug sa 27,5 odsto BDP-a na kraju 2007. godine, dostiže trenutni nivo od blizu 50 odsto, sa tendencijom brzog rasta do opasnih 60 odsto. Stopa nezaposlenosti je u martu dostigla alarmantnih 24,5 odsto od radno sposobnog stanovništva, pokrivenost uvoza izvozom iznosi je 27,6 odsto, a 15.492 privrednih društava ima blokirane poslovne račune duže od 30 dana.
Da bismo zaustavili ovako negativne trendove moramo pojačati odgovornost u poslovanju svih privrednih subjekata tako što ćemo insistirati na uspostavljanju potpune finansijske discipline kao osnovnog uslova za uspješno budžetsko prihodovanje i raspodjelu. Potom je potrebno usvojiti savremene, jasne i odgovarajuće propise koji vode ka efikasnijoj naplati poreskih obaveza, kroz oporezivanje bogatstva, luksuznih roba i usluga, insistirati na fer i pravednoj naplati i raspodjeli sredstava, ustanoviti adekvatne iznose za socijalne potrebe i racionalizovati javnu potrošnju. Trenutno nas odlikuju oštre socijalne razlike i gotovo nestanak srednje klase. Pravednom raspodjelom budžetskih sredstava i oporezivanjem bogatstva mogu se ispraviti devijacije zbog socijalne polarizacije.
Čime podstaknuti privredni rast?
Država mora odbaciti dosadašnju vladajuću ekonomsku teoriju i prihvatiti realnost nesavršenosti i nemoći tržišta da samoregulacijom obezbijedi ekonomski napredak, a sve aktivnosti usmjeriti u korist stvaranja socijalno odgovorne države i rasta zaposlenosti. Jednostavno rečeno, država, odnosno administracija koja njome rukovodi, mora pokazati stvarnu brigu za svoju privredu. Umjesto nekontrolisanog slobodnog tržišta i dalje rasprodaje državnih resursa, treba zaustaviti njihovu neodgovornu prodaju. Ovi resursi se moraju aktivirati mjerama države tako da budu na dobrobit svih građana, kako ove tako i narednih generacija.
Crna Gora ima potencijala, ljudskog i privrednog, da krene putem obnove i revitalizacije privrednih aktivnosti, a ne da čeka bilo kakvu pomoć sa strane. Duboko vjerujem da samo novi ljudi, nova energija i neka druga odgovornija vlast imaju šansu da pokrenu ekonomiju i generalno stvari u Crnoj Gori usmjere u pozitivnom pravcu.
D.M.
Ne vidi svrhu ulaganja u „Pobjedu”
Šta treba preduzeti u vezi sa prodajom „Pobjede”?
Posmatrajući isključivo finansijsku stranu poslovanja i udio na medijskom tržištu, a ne ulazeći u uređivačku politiku i kvalitet njihovih izdanja, ne vidim model kojim bi bilo ko mogao opravdati dalja ulaganja sredstava poreskih obveznika u spasavanje „Pobjede”. Ostaje pozivanje na tradiciju, a nikako ne miriše na dobro kad to postane poslednja linija odbrane. Ne bih se bavio razlozima koji su doveli do gotovo neizbježne situacije, bezuslovne prodaje ili stečaja, već bih svu energiju usmjerio u kreiranje socijalnih programa za zaposlene i stvaranje ambijenta koji bi omogućio otvaranje novih radnih mjesta. Prije nego država otpiše dugove i još jednom optereti poreske obveznike, valjalo bi objasniti svim građanima Crne Gore zašto bi to bilo nužno, odnosno šta poreski obveznici dobijaju time. Tim prije, jer danas svaki građanin plaća te novine, pa i ja, iako ih, recimo, niti kupujem niti čitam.
)){kind=small}
