Vlasnici mini-hidroelektrana (MHE) u januaru i februaru proizveli su skoro duplo manje električne energije u odnosu na proizvodnju iz prošle godine, pokazuju podaci Crnogorskog operatora električne energije (COTEE).
– Iako su od januara 2016. do januara 2017. godine u pogon ušle dvije nove mHE, zbog izuzetno nepovoljnih hidroloških uslova u periodu januar i februar ove godine, proizvedeno je znatno manje električne energije nego prošle godine – kazali su „Danu” iz COTEE-a.
Za dva mjeseca ove godine četiri firme – Hidroenergija Montenegro, Sinerdži, Igma enerdži i Kronor proizveli su 4,7 miliona kilovat-sati (kVh) električne energije, dok su lani u istom periodu proizveli 8,88 miliona kVh. Razlog za veću proizvodnju u odnosu na plan, tada su bile povoljne hidrološke prilike, zbog čega je Ministarstvo ekonomije, koje iznos naknade za podsticaj određuje početkom godine, u junu ponovo i to duplo povećalo iznos naknade.
Sada bi, kako smatraju u nevladinom sektoru i opoziciji, iz istog razloga iznos naknade trebalo umanjiti. Naknada za podsticaj proizvodnje iz OIE je u januaru povećana za skoro četiri puta i na računu od oko 50 eura, domaćinstva daju dva eura vlasnicima mini-hidroelektrana. U pitanju su biznismeni bliski vrhu vlasti – Oleg Obradović, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović iz Hidroenergije, Vuk Rajković, kum Mila Đukanovića, iz Sinerdžija, Predrag Bajović iz Kronora, koji je šura Igora Lukšića, Žarko Burić...
– Naknadu za proizvodnju iz OIE, koju je adekvatnije nazvati „naknada za punjenje privatnih džepova” svakako treba umanjiti. Kupci struje ne treba da budu „taoci” pogrešne politike Vlade u oblasti energetike, koju kreira tako da se iz džepova potrošača preliva u džepove tajkuna i kompanija bliskih vrhu vladajuće partije – kazala je Ines Mrdović (MANS).
Prema njenim riječima, naknadu ne samo da treba umanjiti, već bi za crnogorske potrošače bilo najkorisnije da se ukine, pošto oni nijesu dužni da plaćaju bilo čije profite, kada već EPCG kao većinski državna kompanija može da zadovolji njihove potrebe.
Iz Ministarstva ekonomije su kazali da naknadu utvrđuju na osnovu plana, usled čega može doći do odstupanja između prikupljenih i isplaćenih sredstava.
– Operator tržišta je zadužen i za prikupljanje i za raspodjelu sredstava od naknade, pa samim tim ima i stvarni pregled stanja po tom pitanju. Operator tržišta može pokrenuti inicijativu za promjenu naknade ukoliko ocijeni da je došlo kako do manjka sredstava, tako i do značajnog viška sredstava. Ministarstvo može na osnovu argumentovanih činjenica umanjiti iznos naknade. Takođe, napominjemo da se sredstva, ukoliko preostanu, svakako koriste za istu namjenu za sledeću godinu, usled čega iznos naknade za sledeću godinu u tom slučaju može biti manji – pojasnili su iz resora na čijem čelu je Dragica Sekulić.
MANS, kako je istakla, već duže ukazuje da Vlada, pod izgovorom dostizanja cilja obnovljivih izvora energije, koji je sama predložila na 33 odsto, omogućava gradnju mHE i vjetroelektrana.
– Ključnu korist od tih objekata imaju njihovi investitori, odnosno tajkunske i ino kompanije, kojima građani kroz račune za struju plaćaju naknade, kako bi povratili uloženo. Vlada investitorima garantuje subvencije u periodu od 12 godina, a jasno je da im se uloženi novac može vratiti poslije samo nekoliko godina njegovog rada, dok će u ostalom periodu imati čisti profit – pojasnila je Mrdovićeva.
Prema njenim riječima, Vlada je garantovala i otkup struje proizvedene iz obnovljivih izvora, odnosno obavezala EPCG da je mora otkupljivati.
– Naredne godine, kada se u rad energetskog sistema uključe dvije vjetroelektrane, pokazaće se da li će državna energetska kompanija zbog toga biti primorana da proizvodi manje struje u svojim objektima, čime bi nesporno bila na gubitku – ukazala je Mrdovićeva.
Funkcioner SDP-a Adis Balota je naveo da bi resorno ministarstvo, na osnovu istih parametara koji su uslovili povećanje, trebalo da predloži Vladi korigovanje iznosa naknade.
Građani plaćaju naknadu za podsticaj od maja 2014. godine. Od tada je vlasnicima mHE isplaćeno oko pet miliona eura. Od tada do danas naknada je uvećana za oko 100 puta, odnosno prvo se plaćalo dva do tri centa na prosječnom računu, a sada blizu dva eura.
Ovim poslom se bavi i sin bivšeg premijera – Blažo Đukanović, koji je lani dobio koncesiju za izgradnju jedne mHE. Planira da gradi još jednu, ali čeka potrebne dozvole.D.M.
Za dva mjeseca 400 hiljada
Prema podacima COTEE-a, za dva mjeseca su vlasnici mHE zaradili 407,9 hiljada eura, od čega su građani preko računa za struju platili 233,5 hiljada. Lani je u istom periodu prihod od proizvodnje bio 791,9 hiljada eura.
Hidroenergija je prihodovala 277 hiljada, Kronor 71,6 hiljada, Sinerdži 34,1 hiljadu a Igma enerdži 25,1 hiljadu eura.
Lani su građani platili 2,3 miliona eura za podsticaj, dok je ukupan prihod vlasnika mHE bio oko četiri miliona. Procjena je da će ove godine prihodovati oko 13 miliona eura.