Dugogodišnja nebriga o kamenim potpornim zidovima i sekama ( lokalizam koji označava stijene) duž šetališta ,,Pet Danica”, koja se ogleda u njihovom uklanjanju zarad pravljenja betonskih plaža, rušenju zidova zbog radova na kolektoru, ali i u prepuštanju zubu vremena, ozbiljno je ugrozila ne samo šetalište dugo sedam kilometara, već i sve objekte na njemu.
Zidovi i stijene postavljeni su upravo radi zaštite priobalja od razornog uticaja morskih valova za vrijeme gradnje željezničke pruge Zelenika - Gabela, prije sto petnaest godina.
Trenutno je najkritičnije stanje na oko 50 metara dugom i tri metra visokom obalnom zidu na Savini, između Ćorovića i Golden bej plaže.
Godinama taj zid podlokava more, a na njemu su vidljive rascjepine i pukotine. Stanovnici koji imaju kuće preko puta obalnog zida izražavaju bojazan da bi šetalište, infrastruktura i njihovi domovi, ostavši bez čvrstog oslonca, mogli da kliznu u more. Osim toga, zbog radova na izgradnji novog kanalizacionog kolektora u trupu šetališta, zid je dodatno destabilizovan, jer je umjesto suvomeđe koja je bila s unutrašnje strane, sada nasut pijesak koji će more ispirati kroz već vidljive pukotine, i tako kameni zid ostaviti bez potpore.
Olivera Doklestić, inženjer građevinarstva i predsjednica Ekološkog društva ,,Boka”, ukazala je na genezu i razloge nastanka obalnih zidova, upozorivši koliko je pogubno njihovo uklanjanje.
Podsjetila je da je željeznička pruga, čijim je ukidanjem i nastalo šetalište, puštena u saobraćaj 1901. godine, te da je trasa duž novske obale velikim dijelom urađena u nasipu. Ističe da je nasip čitava novska luka, praktično od škvera do tvrđave Forte mare, te da su na potezu od mula do stare meteorološke stanice najjači udari valova iz pravca juga.
-Događalo se, nekoliko puta, da valovi slome potporni zid i naprave štetu pruzi. U tom dijelu je, takođe, nasip, na koji je stavljena ispuna za postavljanje pragova i šina za prugu. Izgrađen je kameni, potporni zid, koji ima i ulogu valobrana. Između kamenog zida i mora je stavljen kameni nabačaj od krupnih stijena, koji je imao zadatak amortizacije udara valova. Po mareografu - nekadašnjoj vojnoj stanici za mjerenje parametara mora, najveći izmjereni valovi na kontaktnoj liniji: otvoreno more - ulaz u zaliv, su četiri metra. Naravno, do obale Novoga se još smanje pa vjerovatno nikada nisu preko tri metra. No, i ta tri metra znaju da budu velike razorne sile na stijene, posebno na potporne betonske i kamene konstrukcije. Nekadašnja željeznička pruga je stradala u više navrata i bukvalno bi šine bile podignute od tla i iskrivljene, da voz ne bi mogao da prođe. Tako je bilo dok nije izgrađen nadzidak. Međutim, dešavalo se i da taj nadzidak bude srušen udarima valova i prelivanjem obilnih količina vode. Izgradnjom kolektora kanalizacije u trupu šetališta ,,Pet Danica” otvara se sumnja kako je urađena ispuna oko kanalizacionih cijevi, da li ispune uopšte ima i da li je dobro nabijena. Pravljenjem betonskih plaža i uklanjanjem nabačaja velikog kamenja skinut je taj način zaštite od valova, kazala je Doklestićeva.
Naglasila je da je more štetno zbog velike udarne sile valova, koja se ponavlja u serijama, sufozije - ispiranja sitnih frakcija iz tla (u temeljima) i soli koja korozijom uništava armaturu koja je sastavni dio armirano-betonskih konstrukcija. Da bi se obalni zid na Savini, ali i druge podzide zaštitile od urušavanja, neophodno je s morske strane postaviti velike stijene koje ublažavaju djelovanje valova, ali i periodično ih obnavljati.
Na dijelu ispod zida na Savini, zahvaljujući privatnoj inicijativi, nedavno su ponovo postavljene stijene koje su zaštitile dio zida, ali to je daleko od dovoljnog.
-Veliki kameni blokovi postavljani su da bi se energija morskih talasa razbila i njihova snaga umanjila i raspršila prije nego što stignu do zida. Da nema tih velikih seka koje štite Gradsku luku, ni naše gradsko mulo ne bi opstalo tako dugo, objasnilo nam je nekoliko građevinskih inženjera. Smatraju da bi se zidovi i obala mogli štititi od razornog uticaja mora i gradnjom betonskih platoa u moru koji bi imali istu ulogu kao i stijene.
U doba SFRJ, JNA je redovno servisirala i vodila računa o većim obalnim zidovima, dovlačeći stijene da bi poduprla zidove, a danas šetalište tavori opterećeno velikom gradnjom s jedne i izloženošću moru, s druge strane.K.Matović
Morsko dobro najavljuje preduzimanje mjera
U JP Morsko dobro kažu da su upoznati sa stanjem obalnog zida na Savini.
-U koordinaciji sa Opštinom Herceg Novi, kao i u okviru sopstvenih finansijskih mogućnosti, preduzećemo sve mjere da se što prije izvrši sanacija navedenog oštećenja, saopšteno je iz ovog preduzeća.
Ipak, neminovno se nameće pitanje, zbog čega godinama izostaje ozbiljna i sistemska briga nadležnih, usljed čijeg izostanka su ugroženi i ljudi i imovina.