Porudzbenica
Riječ
Dana |
Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore:
– Pitamo se da li ministar Kenan Hrapović blokira Komoru jer ćemo ukazati na sporne ugovore, ilegalnu medicinsku praksu, neracionalno trošenje sredstava...
|
Vic
Dana :) |
Mujo i Haso sjede u kafani i razgovaraju o tome kako bi bilo dobro otići na more par dana na odmor. Haso se lupi po čelu i reče:
- Mujo, bolan, skoro će prvi maj, mogli bi tada, imamo dva dana slobodno!
Mujo klimne glavom i odgovori:
- Dobra ideja, Haso, mogli bi.
Haso se namršti, zamisli i upita Muju:
- Znaš li kad pada prvi maj ove godine?
Mujo otpije gutljaj piva i odgovori kao iz topa:
- Ne znam tačno, negdje petog, šestog
Podstanar se obraća gazdarici:
- Žao mi je, ovog mjeseca neću moći da platim stanarinu.
- To ste rekli i prošli put.
- Jesam, i vidite da držim riječ.
|
|
|
|
|
Feljton - datum: 2017-05-04
FILMSKO PREISPITIVANJE: LUIS BUNJUEL, VIRIDIJANA (2)
Scenario: Luis Bunjuel, Hulio Alehandro; reditelj: Luis Bunjuel; scenografija: Francisko Kanet; fotografija: Hose F. Agvajo; muzika: Gustavo Pitaluga; uloge: Silvija Pinal (Viridijana), Ferndando Rej (Don Haim), Fransisko Robal (Jorge), Margarita Lozano (Ramona), Viktorija Zinu (Lucija); produkcija: Gustavo Alatriste, Meksiko i Uninci films 59, Španija, 1961. godine
-Piše:Dr Radoslav T. Stanišić, filmski i TV reditelj
Kada se pojavio film „Nazaren” upadljivim zadovoljstvom lansirano je tvrđenje da se konačno „stari bezbožnik vraća Bogu”. Pa, ipak, katolička centrala je činila sve kako bi se u zemljama u kojima se riječ crkve poštuje po svaku cijenu onemogućilo javno prikazivanje filma. Suština djela je namjerno izvrnuta – učena crkvena pera tvrdila su kako je još jednom potvrđeno da sumnja ne može da bude alternativa vjerovanju i kako se čovjek vraća poniznosti i milosrđu. Potpuno je ignorisana činjenica da je Nazarena, tog mladog i smjernog sveštenika, natjeralo na put patnje upravo razočaranje u crkvene institucije i one koji upravljaju njenim svetinjama. Nazaren se prosto užasavao svojih pretpostavljenih i zato Bunjuel ne propušta nijednu priliku da istakne kako je upravo kler najviše osuđivao njegovog junaka, stidio ga se, progonio, ponižavao tvrđenjem da je jeretik, bludnik i manijak. A sve to zato što je Nazaren odbio da se pokorava njihovim naredbama i javno izrazio svoju odlučnost da se usmjerava samo prema Božjoj volji. Bunjuel je, u stvari, želio da provjeri još jednom Sveto pismo u surovoj ljudskoj stvarnosti. U svom razračunavanju sa crkvom on se tu ne zadržava. Naprosto, u „Viridijani” se slika španske stvarnosti još više smračuje, religija se u njoj potpuno odriče svog hrišćanskog milosrđa. Zato čedna i idealizovana Viridijana odbija da se zaredi i definitivno sebe izoluje u opatičkoj odori, jer i sama uviđa da je po njenom ubjeđenju u konretnoj situaciju u kojoj se našla to besmisleno bježanje od čovjeka.
Njeno biće je duboko uznemireno ovom slikom svijeta, pa odlučuje da svoj život ispuni najčistijom samilošću – grupu prosjaka, lopova i propalica prihvata pod krov raskošnog dvorca svoga ekscentričnog ujaka aristokrate i nudi im ono što je nama svima ponudio i dao Gospod – svoju Ijubav. Međutom, za nju to biva kobno. U njihovim postupcima i fizionomijama Bunjuel otkriva svu bijedu svoje zemlje i s gorčinom govori kako ih je stvarnost do te mjere obezvrijedila da više nijesu u stanju ni da budu ljudi – ne vjeruju više ni u milosrđe jer ga nikada u svom životu nijesu osjetili. Zato se ponašaju kao horda izbezumljenih što posebno dolazi do izražaja za bogatom trpezom komponovanom po ugledu na „Tajnu večeru”. Ovi nesrećnici misle i osjećaju da su ih život i crkva već davno izdali i u Viridijaninoj dobroti nijesu u stanju da vide išta više do nešto abnormalno i nestvarno. Šta im vrijedi njena trpeza kada oni svoju nikada neće steći, njen moral je za njih nedostižan i suviše idealizovan da bi bio stvaran i da bi ga oni mogli da prihvate. Život traži mnogo više a ne dobija apsolutno ništa – tako opijeni i dalje su bijednici, pa se u njima za vrijeme večere javlja bijes, a razvrat manifestuje čak i pokušajem obeščašćenja plemenite Viridijane. Da bi španska stvarnost bila kompletna, Bunjuel razotkriva i onu bogatu aristokratiju koja se sa progresom iskazuje bezočno kapitalistički. Uz to, na vrlo ubjedljiv način, posredstvom Viridijaninog ujaka Don Haima, otkriva nam se činjenica da, paralelno sa klasičnom bizarnošću, raste i krajnji nemoral. Tu je i mladi gazda Horte – tipični lažni reformator, oličenje svega onog što čovjeka uništava i obmanjuje na ovom svijetu. Bunjuel to iskreno osjeća, njegova vizija je autentična i iskopana iz utrobe zemlje, njene crne boje nisu poškropljene nikakvim izvještačenim optimizmom. U ovakvom poretku i unutar ovakvih odnosa pravo vjerovanje i milosrđe je apsurd koji ništa više ne znači. Tokom rada na filmu španske vlasti nijesu ograničavala Bunjuela kao željenog povratnika čijim je imenom falanga namjeravala da se razmeće u svojoj propagandi. Pustili su ga na kanski festival gdje je ovo djelo krcato Ijudskim očajanjem doživjelo trijumf.
(Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen. Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
|
Karikatura DAN-a
Pogledaj sve karikature >>>
|