Naš akademski slikar Darko Đurović prvog dana septembra, u okviru Hrvatsko-francuskog udruženja (Francais Alliance), predstavio se izložbom „Pogled kroz dugu”. U okvkru ove postavke Splićani imaju priliku da vide 12 Đurovićevih ulja na platnu. Izložbu našeg umjetnika otvorio je i predstavio podpredsjednik Udruženja Gerard Denegri. Predstavljajući našeg umjetnika splitskoj publici Denegri je naglasio da je riječ o priznatom stvaraocu, koji je sam po sebi psoeban. Naglasio je da Đurović, koji se školovao na Cetinju i Trebinju, na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora marka Musovića, pripada najmlađoj generaciji crnogorskih nadrealista.
Đurović se predstavio mnogo puta publici, a Denegri je podsjetio na samostalne izložbe, onu u Umjetničkom paviljonu u Podgorici i kolektivne u Sarajevu i Zagrebu. Naglasio je i da je naš umjetnik dobitnik diplome na 12. Međunarodnom bijenalu za djecu i mlade - Torun u Poljskoj. slikartvo Đurovića, kako je naglasio Denegri, motivima i simbolikom podsjeća na rukopis Hijeronimusa Boša, Dalija i Danteov „Pakao”.
- Svijet Đurović slika je bošovski, od onoga koji gleda traži predavanje ali i spremnost na izazove,od oporosti do bizarnosti, od euforije do preciznosti, od elegancije do surovosti. Sve je tu nanizano u ogrlicu svijeta slike rukom istinskog tragaoca. Danteova „Božanstvena komedija”, preciznije „Pakao”, to je ekspresivna poetska sublimacija sveukupne ljudske patnje, jedan je od punktuma u građenju Đurovićevog savremenog inferna. Boja i svjetlost su slikareva sredstva par ekselans, što se očitava u dramatičnoj, ekspresivnoj i ružičastoj koži već načetog čovjeka čiji udovi su na sličan način istegnuti kao Dalijevi meki časovnici – kazao je Denegri.
On je ukazao na riječi slikara da je postavka „Pogled kroz dugu” naš metafizički, fiktivan akt kao znak veze, pomirenja, olakšanja i jednog olakšanog daljeg procesa egzistencije.
Darko Đurović je objasnio publici da tama njegovog djela ima dvostruki ishod - da se može sagledati kao opše mjesto istorijskog i civilizacijskog toka i kao subkultura samog autora. Uputio je na karakter njegovog likovnog povezivanja nalazeći paralelu u organskoj arhitekturi Antonija Gaudija, a zatim nalazeći paralelu i u izrazu „sintetizam” koji je Gogen koristio za vlastiti likovni izraz.
Impresije publike na izložbi u splitskoj Alijansi javljale su se već pri samoj pojavi slika na tom mjestu. To je bila osjećanost reakcije za slike i ozbiljnosti. Ocjena je da se platna Đurovića crtačko-slikarski uklopljen au ambijent galerije, rekli su da bez obzira na česte posjete brojnih evropskih muzeja ovakva izložba nije viđena. Publika je bila iznenađena, oduševljena i naklonjena njegovom djelu, ocjenio je Đurović. S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.