Evropska unija (EU) spremna je da odredi 2025. godinu kao krajnji rok za sledeći talas proširenja, ali bi sporovi na Balkanu mogli to da odlože, konstatovala je Evropska komisija u nacrtu nove strategije za Zapadni Balkan.
List „EUObserver” je imao uvid u taj dokument i prenio je njegove detalje. Zvanično usvajanje ovog dokumenta se očekuje 14. februara.
Evropska komisija navodi da partneri na zapadnom Balkanu imaju istorijsku mogućnost i da prvi put perspektiva njihovog pristupanja ima najbolji vremenski okvir.
– Uz jaku političku volju, sprovođenje stvarnih reformi i trajno rješavanje sporova sa susjedima, Crna Gora i Srbija bi trebalo da budu spremne za članstvo do 2025.godine – piše u dokumentu koji je sačinila Evropska komisija (EK).
Kako su dalje naveli, najkomplikovaniji spor je srpsko nepriznavanje kosovske nezavisnosti.
Procijenjeno je da Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo (pod rezolucijom 1244) do 2025. godine takođe treba da uveliko napreduju na evropskom putu. BiH, prema ovom tekstu, nastoji da dobije status kandidata za EU, dok Kosovo razmatra da podnese formalni zahtjev za taj status, mada to još nije izvjesno.
U dokumentu Evropske komisije upozorava se da lokalni sporovi mogu da odlože proces koji je dobio ime „ambiciozni vremenski okvir”.
- Evropska unija ne može i neće uvoziti bilateralne sporove – podvučeno je u strategiji.
Konkretno je naveden spor Crne Gore i Hrvatske koji se tiče granice na Prevlaci, koji će se, po svoj prilici, rješavati pred Međunarodnim sudom u Hagu.
Nakon ratnih sukoba na ovim prostorima, Prevlaku su preuzele Ujedinjene nacije, čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002. godine, kada je utvrđen privremeni protokol, po kome Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.
U dokumentu Evropske komisije (EK) koji prenosi „EUObserver” ističe se da svi partneri EU na zapadnom Balkanu moraju da što prije konkretno riješe bilateralne sporove. U tom dokumentu se naglašava da se granična pitanja rješavaju međunarodnom arbitražom, na primjer u Hagu, i da svaka odluka mora biti obavezujuća i konačna i poštovana u potpunosti.
Istaknuto je da je sveobuhvatna normalizacija odnosa Srbije i Kosova u formi obavezujućeg pravnog sporazuma od ključnog značaja za evropsku perspektivu i Beograda i Prištine.
– Kosovski problemi, međutim, idu i dalje od Srbije, jer pet članica EU takođe nije priznalo njegovu nezavisnost – piše u dokumentu.
Najavljeno je da će sledeći Samit lidera Zapadnog Balkana i EU biti održan 18.maja u Sofiji, i to 15 godina nakon samita u Solunu, kada je su članice evropskog bloka prvi put obećale da će region primiti u svoje redove.
Evropska komisija u aprilu namjerava da objavi i redovan izveštaj o napretku aspiranata sa Balkana.
- U sledećih osam-devet mjeseci odlučićemo kako da nastavimo sa svakom od ovih zemalja – saopšteno je iz kabineta predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera.
Junkerovi planovi uključuju i kontekst ruske povećane aktivnosti jer, kako se navodi u dokumentu, Rusija preplavljuje Balkan medijima sa anti-EU propagandom.
M.V.
Stanje gore nego prije nekoliko godina
Profesorka podgoričkog Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović kazala je da poslije pet i po godina pregovora o pridruživanju EU shvatamo da je proces mnogo duži nego što se očekivali. Ona je kazala da je to prosječno mišljenje, a što je ekspertiza dublja taj zaključak je sve jasniji.
– Kvalitet je, naravno, važan. On je smisao pregovaranja, ali je važna i brzina. Kvalitet jeste cilj, ali ne sam po sebi, nego prvenstveno kvalitet pregovaranja – dubina, obuhvat i usaglašenost različitih djelova pregovaračkog procesa. Ali, taj kvalitet pregovaranja uključuje i dinamiku pregovaranja. Sve se, ipak, mora posmatrati u funkciji vremena – rekla je Đurovićeva za RSE.
Ona je kazala da je za intenzivnije zatvaranje poglavlja potrebna veća posvećenost i fokusiranost.
– Više od pet godina pregovaramo o poglavlju koje se tiče javnih nabavki, a to se još ne može kvantifikovati, ali je činjenica da ta poglavlja još ne zatvaramo. To znači da su evropski standardi u tim oblastima vrlo visoki – istakla je Đurovićeva.
Funkcioner Demokratskog fronta i nekadašnji predsjednik skupštinskog odbora za evropske integracije Slaven Radunović smatra da je taj princip, koji je u početku promovisala i opozicija, u međuvremenu postao izgovor vlasti, a da, u stvari, nema ni brzine pristupanja ni kvalitetnih reformi.
– Sada smo u situaciji koja je gora nego prije nekoliko godina. Naročito kada je riječ o vladavini prava. Apsolutno niko ne razmišlja o tome da ono što se smatra ispunjavanjem formalnih obaveza i primijeni. Možda je najbolji primjer Agencija za sprečavanje korupcije, u koju je polagano mnogo nade, a koja se pretvorila u svoju suprotnost. Sada je ova agencija praktično batina u ruci Duška Markovića i njegove vlade, pomoću koje se razračunavaju sa protivnicima, a istovremeno štite ljude iz vlasti – ocijenio je Radunović.