U poslednjih dvadeset godina zabilježen je niz primjera značajnog napretka u oblasti biologije, istakao je u ekskluzivnom intervjuu za „Dan” Ser Timoti Hant, dobitnik Nobelove nagrade, sa kojim smo se sreli na marginama konferencije MECO Instituta u Budvi. Doktor Timoti Hant je Nobelovu nagradu dobio 2001. godine za otkriće temeljnog mehanizma kontrole ćelijskog ciklusa, a pet godina kasnije dodijeljena mu je i titula Sera. Član je naučnog tima Evropskog istraživačkog savjeta (ERC) koji definiše strategiju i metodologiju finansiranja naučnih projekata.
Nobelovac Tim Hant je došao u Crnu Goru na poziv MECO Instituta da bi govorio na MECO konferenciji u Budvi, koja je počela 10. juna i traje do 14.juna. Takođe će uzeti učešća u nekim projektima MECO Instituta na Pričelju kod Podgorice, a boraviće u MECO Institutu (koji ima rezidencijalni prostor za goste istraživače). Važno je reći da je njegov dolazak realizovan bez ikakve podrške od strane države.
Misija MECO instituta je da spoji talente Evrope, Azije, Sjeverne Afrike i Crne Gore, a takođe i institucije iz tih regiona i Crne Gore. To služi naporima svih onih koji žele da od Crne Gore stvore važan tehnološki i naučni punkt uz današnjem svijetu. U tom kontekstu, imajući u vidu koji su to napori koje trenutno ulaže Ministarstvo nauke, to jest napore koje ulaže Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) posebna pažnja je posvećena dovođenju istaknutih naučnika iz svijeta koji su od interesa za te dvije misije.
Istog dana Ministarstvo nauke Crne Gore organizovalo je diskusiju o evropskim projektima i kako da se Crna Gora što više uključi u njih. Zato su birani glavni govornici, (kinout spikeri), njih 12, koji su izuzetno poznati u tom domenu. Neki od njih su na čelu projekata koji vrijede desetine miliona eura, a svi povezani naučnici imaju zajedno preko milijardu eura na osnovu projekata koje finansira EU. To znači da su njihova iskustva od značaja za akcije koje je preduzela ministar nauke Sanja Damjanović.
●Gdje danas vidite biološka istraživanja, da li je postojao ozbiljan napredak u poslednjih 20 godina?
– U poslednjih dvadeset godina zabilježen je niz primjera značajnog napretka u oblasti biologije. Po mom mišljenju, otkriće da se somatske ćelije mogu reprogramirati kao matične ćelije prilično jednostavnim protokolom koji uključuje ekspresiju samo četiri gena je najznačajnije, i primjena ovog pristupa u vezi sa ljudskim bolestima već je dobro napredovala. Još jedan primjer potiče od tehničkog napretka u sekvenciranju DNK što je dovelo do stvaranja ne samo ljudskog genoma, već i od mnogih drugih životinja, biljaka i mikroorganizama iz svih grana evolucionog stabla. Jedinstvo života i ekološki odnosi između, na primjer, ljudi i njihove mikroflore omogućavaju nam iznenađujuće nove uvide.
U međuvremenu, ćelijski procesi svih vrsta postaju sve bolji i više razumljivi, tako da smo u poslednjih 20 godina imali zlatno doba bioloških istraživanja. Razumijemo životne procese bolje nego ikada.
●Koje su mogućnosti u okviru Evropskog istraživačkog savjeta (ERC) za naučnike iz svih oblasti iz Crne Gore?
– ERC se uvijek nada pronalaženju odličnih predloga za grantove iz malih zemalja, ali postoji tendencija da se izuzetni naučnici okupljaju u centrima kao što su Oksford, Kembridž, Njujork i San Francisko, da navedem samo neke od njih, i tako ostavljaju svoja mjesta rođenja. Ovo nije ništa novo, niti je ograničeno na naučno istraživanje.
Izvanredni umjetnici, glumci, finansijski eksperti – svi oni imaju tendenciju da se okupe na mjestima gdje nalaze srodne duše.
●Koliko molekularno i genetsko istraživanje može pomoći zemljama kao što je Crna Gora?
– Bio sam impresioniran nedavnim posjetom Kipru, gdje sam uvidio da je pojava hematoloških bolesti, poput talasemije, značajno smanjena snažnim programom genetskog snimanja i savjetovanja. Ovo predstavlja trijumf, rekao bih, i znači veliko smanjenje ukupne ljudske muke.
Pošto ranije nijesam posjetio Crnu Goru ne znam ništa o vašim konkretnim problemima, ako ih ima, i kako bi tu moglo pomoći molekularno i genetsko istraživanje. Kao još jedan primjer onoga što se može postići, mogu navesti da sam bio impresioniran japanskim napretkom u kultivaciji ribe i morskih algi, što su omogućili kombinacijom osnovnih i primijenjenih istraživanja.
●Koliko je važno da se naučnici povezuju i upoznaju jedni druge bolje?
– Za ljude koji imaju zajednička interesovanja izuzetno je važno da se okupljaju i uče o radu jedni od drugih.
●Možete li navesti neki biser mudrosti za nauku Crne Gore?
– Dozvolite da dođem i pogledam prvo.
MARKO VEŠOVIĆ
Teško je prognozirati buduće pravce razvoja
●Imate li neke komentare i prognoze u vezi sa naukom na globalnom nivou?
– Ljudi uvijek žele da znaju o budućnosti, ali se bojim da naučnici nijesu više vidoviti od bilo kog drugog. Izgleda da vrlo malo ljudi shvata da je posao otkrivanja po svojoj prirodi neizvjestan – jednostavno ne znamo šta ne znamo. Sviđa mi se citat Džona Haldejna, poznatog britanskog naučnika i briljantnog komunikatora naučnih ideja: „U predviđanju budućnosti naučnog istraživanja postoji jedan prilično opšti zakon koji treba primijetiti – neočekivano se uvijek dešava”.
Dakle, može biti sasvim sigurno da će budućnost učiniti prilično smiješnim sva detaljna predviđanja.