Gruevski podnio ostavku
SKOPLjE – Glavni odbor najveće opozicione stranke u Makedoniji VMRO–DPMNE prihvatio je sinoć ostavku Nikole Gruevskog sa čelne pozicije i odlučio da se za desetak dana održi vanredni kongres na kojem će biti izabran novi predsjednik.
Generalni sekretar stranke Hristijan Mickovski rekao je da će kongres biti održan 22. i 23. decembra u Valandovu, te da će na njemu prisustvovati 544 delegata.
Gruevski je za lidera VMRO-DPMNE izabran na partijskom kongresu 2003. godine i na čelu stranke proveo je 14 godina, od kojih 11 kao premijer Makedonije.
Neposredni razlog što je Gruevski podnio ostavku je debakl stranke na lokalnim izborima.
Zasad nije poznato ko će naslijediti Gruevskog, a, prema nezvaničnim informacijama, najozbiljniji kandidati su Mickovski, šef Poslaničkog kluba VMRO–DPMNE u Sobranju Ilija Dimovski, te bivši ministri spoljnih poslova Nikola Poposki i Antonio Milošoski.
Prema partijskom statutu, kandidat za predsjednika stranke može biti lice koji prikupi potpise 30 delegata koji učestvuju na kongresu.
(RTS)
Sjećanje na stradale Srbe
Juče se navršilo 26 godina kada je u noći između 11. i 12. decembra više pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske upalo je u kuću Andrije Bukvića u selu Paulin Dvor kod Osijeka, u kojoj su bili u nekoj vrsti kućnog pritvora mještani uglavnom srpske nacionalnosti i zbog odmazde za smrt saborca, iz automatskog oružja i ručnim granatama, ubili 18 civila.
Kako je saopštio Veritas, te noći 1991. ubijeno 17 Srba i jedan Mađar, prosječne starosti 64 godine.
Među ubijenima bilo je osam žena i četiri bračna para, a iz porodice Katić ubijeni su Dmitar (82), njegovi sinovi Milan (59) i Petar (54), snaha Bosiljka (47) i rođaka Draginja (69).
O ovom zločinu je ponovo počelo da se govori tek krajem novembra 1996. godine kada je tadašnji komadant Drugog zbornog područja Đuro Dečak, od tadašnjeg šefa Hrvatske izvještajne službe Miroslava Tuđmana tražio mišljenje o prelokaciji posmrtnih ostataka, a ubrzo poslije toga, 12. decembra, počinje njihova ekshumacija i pakovanje u bijelu plastičnu burad.
Posmrtne ostatke paulindvorskih žrtava na lokaciji Rizvanuša pronašli su i ekshumirali istražioci Haškog tribunala u maju 2002. godine.
Godinu dana kasnije, porodice su ih identifikovale na Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu i većinu od njih sahranile u zajedničku spomen-grobnicu u njihovom selu, koju su sami izgradili i finansirali.
Iako je prošlo 26 godina od zločina u Paulin Dvoru, hrvatsko pravosuđe za ovaj zločin još nikoga nije procesuiralo po komandnoj odgovornosti, kao ni one koji su prikrivali, odnosno naredili, organizovali i realizovali premještanje posmrtnih ostataka žrtava.
(Tanjug)