U Udruženju građana „Alternativa” smatraju da je slučaj afere „Vinobran” pokazao da u državi ne funkcionišu elementarni mehanizmi, te da su trgovci umjesto hapšenja prošli sa mandatnim kaznama. U toj nevladinoj organizaciji se pitaju kolika je stvarna moć države da zaštiti građane i da li se potrošači osjećaju sigurno.
„Dan” je prije nedjelju dana objavio spisak mesara u Crnoj Gori u kojima je u prerađivane od mesa stavljan vinobran, konzervans čije je miješanje sa mesom strogo zabranjeno. Veterinarska inspekcija kaznila je novčano objekte u kojima je zatekla prodaju ćevapa, pljeskavica i roštiljskih kobasica „začinjnih” vinobranom. Državni organi su zaprijetili da će zapečatiti radnje ukoliko ponovo ustanove da prodaju neispravne namirnice.
– Komunikacija između državnih organa očito ne postoji. Zamislite da u nekoj organizovanoj državi, kakvi želimo da se predstavimo, kontrola dva puta zaredom utvrdi da trgovinski lanci prodaju otrov građanima, da policija ne zna za to, a da ti lanci umjesto hapšenja i krivičnih prijava dobiju mandatne kazne, koje nijesu ni platili?! Meso za koje je utvrđeno da nije ispravno nije uništeno pod inspekcijskim nadzorom, tako da je potpuno osnovana sumnja da je odmah dato u prodaju – izjavio je za „Dan” koordinator Alternative Vesko Pejak.
Alternativa je 5. januara ove godine poslala zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da zatvori objekte u kojima su prodavani ćevapi, pljeskavice i kobasice u kojima je bilo vinobrana, dok se ne utvrdi da poštuju osnovne HACCP standarde o obradi i prodaji hrane.
– Naravno, nijesmo dobili nikakav odgovor, tako da je u tim objektima nastavljena prodaja mesa i tokom praznika. Alternativa je 8. januara poslala zahtjev policiji, odnosno sektoru za privredni kriminal da se zabrani prodaja zatrovanog mesa. Još nijesmo dobili odgovor. Pitanje za sve ljude u Crnoj Gori je – da li je potrebno naše institucije ,,paliti na guranje” da bi djelovale – upozorio je u izjavi za naše novine Pejak.
On je istakao da privrednici, koji su očito jači od države, mogu da prave šalu sa njenim organima.
– Očito u tim državnim organima ne postoji volja niti dovoljan stepen odgovornosti da se djeluje u zaštiti elementarnih prava građana/ki Crne Gore. To je na neki način ironija, jer i djecu tih ljudi truju zatrovanim mesom. Da li je „ćutologija” i stav „ne talasaj da ne izgubiš posao” postao moto naših institucija i koliko to građane košta – pita Pejak.
Dodaje da problem nastaje kada megamarketi naručuju meso od domaćih snabdjevača koji meso nabavljaju iz Argentine, Brazila…
– Sa tako dalekih destinacija meso se ne naručuje svakog dana. Naručuje se rijetko. Na tim mjestima ono već nije svježe. U ekonomiji cijena uvijek prati kvalitet, pa možete zamisliti kolika je cijena mesa za koju se isplati dopremati ga sa toliko dalekih destinacija?! Na cijenu mesa, iz recimo Argentine, morate dodati transportne troškove, uvozne takse, zaradu dobavljača, zaradu megamarketa i PDV… Kada sve to izračunate dobijete cijenu mesa od između četiri i pet eura po kilogramu?! Ta cijena je ista kao cijena naših proizvođača (ili često niža, pa se postavlja pitanje kvaliteta mesa iz uvoza) – istakao je Pejak.
Mesni proizvodi (ćevapi, pljeskavice i roštiljske kobasice) u čak 39 od 50 mesara u Podgorici, Cetinju i Tuzima, u kojima je Veterinarska inspekcija u novembru i decembru prošle godine obavljala kontrole, bili su pozitivni na vinobran.
Iz Uprave za inspekcijske poslove, u okviru koje se nalazi Veterinarska inspekcija, potvrdili su da je zabranjeno da se vinobran koristi u mesu, te da su kontrolisanim objektima naložili da unište mesne prerađevine u kojima je utvrđeno prisustvo konzervansa i izrekli su im novčane kazne od po 5,5 hiljada eura.
Prema izvještaju veterinarske inspektorke Marijane Bošković, od ukupno ispitana 93 uzorka čak 76 proizvoda sadržalo je vinobran.
J.V.
Pooštriti kontrolu
Alternativa, prema riječima Veska Pejaka, predlaže državnim organima da pojačaju kontrolu mesa, ne samo na vinobran već i na druge aditive, steroide i konzervanse.
–Sigurni smo da bismo takvom kontrolom utvrdili brojne nepravilnosti – naveo je on.
Za uređenu državu, kako ističu iz Alternative, neophodan je jak kontrolni mehanizam koji mi očito nemamo.
– Alternativa postavlja samo jedno pitanje – ko je kriv – naveo je Pejak.
Šansa u domaćoj proizvodnji
Ukoliko bi megamarketi bili suočeni sa različitim kontrolama kvaliteta, u tom slučaju bi se okrenuli nabavci mesa od domaćih proizvođača.
– Ne bi im se isplatilo da nabavljaju kvalitetno meso sa tako dalekih lokacija, već bi ga tražili u našoj zemlji. To bi dalo priliku domaćim proizvođačima da prodaju meso i da zarade na tome. Drugim riječima, novac bi ostajao u zemlji umjesto da se odliva, a na drugoj strani, domaći proizvođači bi se trudili da zbog rigoroznih kontrola poštuju sve propisane standarde. Na taj način funkcioniše uređena država – zaključio je Pejak.