A
utoritarni režimi najčešće su ograničavali aplikacije za komunikaciju zbog sprečavanja ili suzbijanja antivladinih protesta, a sa najviše blokada suočili su se korisnici Vocap aplikacije, konstatovano je u izvještaju o slobodi na internetu za 2016. godinu, koji je objavila međunarodna organizacija za ljudska prava Fridom haus. U izvještaju koji je objavljen juče navodi se da su vlade ograničavale ili potpuno blokirale upotrebu Vajbera, Fejsbuk mesindžera, Gugl hengautsa i slično, te da su hapsile građane za postavljanje političkih, socijalnih, vjerskih sadržaja u 27 zemalja.
– Od juna 2015. godine, policija je u 38 zemalja hapsila osobe zbog njihovih aktivnosti na društvenim medijima. Digitalni aktivizam, uključujući peticije, kampanje za društvene ili političke akcije i proteste bili su predmet cenzure u 20 zemalja – navodi se u izvještaju.
Kao neslobodne označene su Kina, Vijetnam, Pakistan, Sudan, Gambija, Etiopija, Sirija, Iran, Egipat, Saudijska Arabija, dok su status slobodnih zemalja, po pitanju slobode na internetu, dobile Japan, Kenija, Mađarska, Italija, Francuska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka...
Iako Crna Gora nije analizirana u juče objavljenom izvještaju, organičavanje sredstava komunikacija, te policijska saslušanja zbog objava na društvenim mrežama, sagovornici „Dana” ocjenjuju kao pokušaje zastrašivanja i ugrožavanje osnovnih sloboda. Upozoravaju da takve mjere državu smještaju u zonu onih destinacija čiji dio građani Crne Gore ne žele da budu.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) poručili su da Crna Gora treba još dosta da uradi da bi usvojila evropsku kulturu ljudskih prava, navodeći da i u tome moraju da prednjače njeni državni službenici koji se često ponašaju suprotno tome. Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević navela je da su problematični primjeri pozivanja na informativne razgovore zbog objava na društvenim mrežama.
– Pozivanja Patricije Pobrić na informativni razgovor u policiju zbog njenog fejsbuk statusa, u kome je zagovarala nepriznavanje izbora i izlazak na proteste, može se razumjeti da je pozvana na takvu vrstu razgovora u kontekstu toga da je istog dana prijavljen državni udar. Međutim, kad je već objasnila da je ona na društvenoj mreži svojim prijateljima samo saopštila stav o društvenoj situaciji i ništa više, nejasno je zašto je bilo potrebno da se ispituje čak tri sata, ako ne da bi se zastrašila. Dodatno zabrinjava to što nije dobila ni zapisnik o tom razgovoru ni imena policajaca koji su s njom razgovarali. Takvo postupanje izaziva samo podozrenje prema policijskim službenicima države kojoj piše u Ustavu da bi trebalo da se temelji na ljudskim pravima i slobodi izražavanja – poručila je ona.
U HRA smatraju da je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost pretjerano reagovala na činjenicu da su neki građani stvarno dobili SMS s političkom porukom tokom izbornog dana.
– Ta „blic proba” u trajanju od dva sata, u vrijeme veoma intenzivne komunikacije povodom izbora, pokazala je šta bi tek moglo da se desi. Problem je mogućnost koju dozvoljava Zakon o elektronskim komunikacijama da se internet i telefonske komunikacije obustave kad god direktor Agencije ocijeni da je to opravdano zbog „prevare ili zloupotrebe”, a bez sudske kontrole. HRA je podnijela inicijativu Ustavnom sudu da tu odredbu zakona proglasi neustavnom zato što je preširoka, ne štiti od proizvoljnog zatvaranja komunikacija i suprotna je evropskim standardima slobode izražavanja. Nadamo se da će Ustavni sud ubrzo da pokrene taj postupak – dodala je Gorjanc Prelević.
Smatra da su obje situacije primjeri onoga što „pali lampicu” kod međunarodnih organizacija čiji je posao da provere sposobnost institucija Crne Gore da obezbijede vladavinu prava i ljudska prava.
– Najbolja garancija je da Crna Gora u zakone i druge propise ugradi sve potrebne garancije protiv zloupotreba ovlašćenja da se ograničavaju ljudska prava – ocijenila je ona.
Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević ukazuje da su sloboda medija i slobodno izražavanje u Crnoj Gori već dosta dugo pod lupom evropskih zvaničnika, organizacija i institucija. On je istakao da politika otvorenih vrata za ulazak Crne Gore u EU upravo na tom mjestu doživljava svoje najveće „sužavanje”, iz razloga što, kako smatra, napretka u ovoj oblasti nema.
– Poslednji primjer koji se odnosi na privremeno gašenje Vocapa i Vajbera na izborni dan predstavlja klasični primjer ugrožavanja prava građana da komuniciraju, odnosno prava na slobodu izražavanja. Očigledno je da je tokom izbornog dana došlo do zloupotrebe pomenutih komunikacionih kanala, ali je pogrešno uskratiti pravo na komunikaciju svim građanima koji nijesu bili predmet takve zloupotrebe. Ni danas nemamo konkretne odgovore na ta pitanja, a naročito imajući u vidu osjetljivost trenutka i činjenicu da su pojedine NVO koje su vršile monitoring izbora koristile Vajber kao ključno sredstvo komunikacije kada je riječ o prijavljivanju izbornih zloupotreba. Ovaj primjer nas svrstava u loše društvo država koje su daleko od destinacije gdje želimo da budemo – poručio je Nikočević.A.O.
Početničke greške
Nikočević ističe da je pravo svih građana da slobodno komuniciraju, da iskazuju svoje stavove sve dok ti stavovi ne ugrožavaju pravo i dostojanstvu drugog ili ne predstavljaju prijetnju za nacionalnu stabilnost i sigurnost, te da je nebitno da li se radi o TV nastupu, ili o Fejsbuku, Tviteru idr.
– Crna Gora je u tom pravcu pokazala početničke greške, što nije dobra poruka građanima, niti slika institucija koja treba da štite prava građana, a ne da ih ograničavaju – zaključio je Nikočević.
Kritike pod cezurom
Prema izvještaju Fridom hausa, 67 odsto svjetske populacije koja koristi internet (3,2 milijarde ljudi) živi u zemljama u kojima kritika vlade, vojske ili vladajuće porodice podliježe cenzuri. Trideset osam odsto populacije živi u zemljama u kojima su blokirane mesindžer aplikacije u proteklih godinu dana.