Poražavajući je nedostatak pravde u vidu kažnjavanja za ratne zločine, za policijsku torturu i najozbiljnije napade na novinare, ocijenila je direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević. Ona je u razgovoru za „Dan“ ukazala da država nije pokazala odlučnost u dostizanju međunarodnog standarda nulte tolerancije za mučenje, dodajući da se procesuiranje čak i najtežih slučajeva mučenja i zlostavljanja može opisati kao iznuđeno, nedovoljno i neefikasno.
– Nema profesionalne odgovornosti među tužiocima i sudijama koji su morali obezbijediti pravdu u svim tim slučajevima. Njihovo napredovanje u karijerama je demotivišuće i stvara rizik od dalje štete – upozorila je Gorjanc Prelević.
Podsjetila je da je HRA prošle godine pokrenula inicijativu za dopune Zakona o medijima i Krivičnog zakonika, standardima koji bi trebalo, kako je kazala, da pomognu da se sudije pridržavaju standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u sporovima za naknadu štete zbog klevete i povrede privatnosti i koji bi trebalo da utiču na poboljšanje bezbjednosti novinara.
– Međutim, skupštinska rasprava o Predlogu zakona o medijima, koji je u najvećoj mjeri sadržao HRA predloge, bila je površna i proizvoljna, u službi dnevne politike, dok nacrt izmjena KZ-a još nije objavljen. Za HRA je neprihvatljiv gubitak vremena u ostvarivanju pravde do iščekivanja odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava. S druge strane, ohrabruje stav premijera (Duška) Markovića da je potrebno donijeti sveobuhvatnu medijsku strategiju, ili strategiju javnog informisanja, koja će podstaći na analizu i promjene u paketu medijskih zakona. Međutim, da se ta plemenita ideja ne bi izvrgla u svoju suprotnost, treba voditi računa da u izradu strategije budu uključeni svi koji značajno doprinose javnom informisanju, i da se posebno vodi računa o tome da je crnogorsko društvo, sa svim svojim specifičnostima, još 2004. godine prihvatilo da bude evropsko demokratsko društvo, sa svim pravima i obavezama koje to podrazumijeva, kada se pristupilo Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i ušlo u Savjet Evrope – poručila je Gorjanc Prelević.
Gorjanc Prelević ističe da su se nadležne vlasti, po pravilu, odnijele letargično prema problemima koji tište ljude, posebno ugrožene siromaštvom.
– Iako je uvođenje socijalnog kartona donekle doprinijelo sprečavanju zloupotreba socijalne pomoći, ono nije dovelo do povećanja iznosa te pomoći, koji su nedovoljni, ne obezbjeđuju preživljavanje već guraju ljude u sivu ekonomiju. Sada prijeti i ukidanje dječjeg dodatka i smanjenje naknade za majke, koje je problematično i s aspekta ustavnosti. Prolazi već treća zima bez skloništa za beskućnike od kako se obećava njegovo uspostavljanje u Podgorici. Nadamo se i radujemo da konačno bude osnovano u martu, ali ne smijemo biti naivni pa zaboraviti da je to obećavano i protekle tri godini, a da nije moglo da bude uspostavljeno ni privremeno, zimi – navela je Gorjanc Prelević.
Ona ističe da su u HRA stekli utisak da se ove godine brinulo o velikim političkim temama, izborima, dok nije bilo razumijevanja za rad na zaštiti ljudskih prava koja bi, kako je rekla, morala biti apsolutno zaštićena, kao što je kažnjavanje torture i zaštita prava od kojih zavise životi najugroženijih građana.
Govoreći o situaciji po pitanju poštovanja prava pritvorenih lica, Gorjanc Prelević je podsjetila da su sredinom godine objavili izvještaj o poštovanju prava pritvorenih i lica na izdržavanju kazne zatvora, ističući da je na osnovu informacija sa kojima raspolažu, stanje i dalje manje-više nepromijenjeno.
– Pored manjkavosti zdravstvene zaštite u ZIKS-u i propusta da se ojačaju proceduralne garancije protiv mučenja, kao posebno zabrinjavajuću ističemo činjenjicu da niko od službenika ZIKS-a do danas ne samo da nije kažnjen za slučaj masovnog prebijanja zatvorenika koje se dogodilo prije skoro dvije godine (u januaru 2015), već suđenje praktično nije ni počelo. Ilustracije radi, zatvorenici koji su optuženi za napad na stražare u vezi s istim incidentom, osuđeni su za nepunih godinu dana i ova presuda je, u međuvremenu, postala i pravosnažna, a s druge strane, iako je suđenje službenicima pred istim sudom započeto prije više od 10 mjeseci, do danas je održano samo jedno ročište, dok smo evidentirali najmanje šest odlaganja. Ovakva dinamika suđenja dovodi do zastarjelosti krivičnog gonjenja službenika, što je već viđeno u Crnoj Gori – upozorila je direktorica HRA.A.O.
Pomagali zviždačima
Iz HRA su podsjetili da su se tokom prošle godine bavili slobodom izražavanja i reformom pravosuđa, nekažnjivošću ratnih zločina i zlostavljanja, pravima posebno ranjivih grupa, među kojima su ljudi u pritvoru i na izdržavanju kazne, seksualne manjine, osobe s mentalnim oboljenjima, djeca s posebnim obrazovnim potrebama, beskućnici. Gorjanc Prelević je navela da su pružali i besplatnu pravnu pomoć u odnosu na ostvarivanje prava iz socijalne zaštite, obezbijedili su advokata zviždačima u disciplinskim postupcima koji su protiv njih vođeni u Željeznici, i pomogli podnošenje ustavnih žalbi – zbog kršenja prava na nedjelotvornu istragu pokušaja ubistva u slučaju Tufika Softića, navodeći da rade na ustavnim žalbama zbog nedjelotvornih istraga policijske torture u slučaju Milorada Martinovića i dvojice mladića iz Zlatarske ulice.
– Uspijevali smo u pojedinačnim slučajevima, kao što su postupci koje smo vodili protiv televizije Pink povodom nezakonitog i neetičnog izvještavanja, postupci zaštite zviždača koji su nam se obratili za pomoć, donekle smo pomogli unapređenje uslova života u zatvorima, ali, sve u svemu, nijesmo zadovoljni brzinom napretka u oblastima kojima smo se bavili – saopštila je Gorjanc Prelević.
Bez napretka
Tea Gorjanc Prelević ističe da su zaključci izvještaja „Procesuiranje napada na novinare u Crnoj Gori (2004-2016)“ koji su objavili u novembru pokazali da Crnu Goru opterećuju neriješene dvije trećine napada na novinare, a posebno nedjelotvorne istrage nekoliko najtežih napada na novinare, posebno ubistva Duška Jovanovića i pokušaja ubistva Tufika Softića.
– U mišljenju o napretku Crne Gore za ovu godinu, Evropska komisija je uočila da je Crna Gora „dostigla određeni nivo spremnosti na području slobode izražavanja, ali nije bilo daljeg napretka u protekloj godini“ i da „nije bilo napretka na rješavanju slučajeva napada na novinare“. S takvim ocjenama, ne očekujemo da Crna Gora može dalje napredovati u procesu pridruživanja sve dok ne pokaže konkretne rezultate na ovom polju, a čim prođe proces njenog prijema u NATO – upozorila je ona.