Problem u sudovima i tužilaštvu je zastarijevanje velikog broja predmeta, za šta treba jasno adresirati odgovornost i sankcionisati sudije i tužioce, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, poručio je ministar pravd Zoran Pažin. Na konferenciji „Reforma pravosuđa u Crnoj Gori – ostvareni rezultati“ ocijenjeno je da je reforma pravosuđa dovela do kraćih sudskih postupaka i smanjenja broja zaostalih predmeta, ali da su potrebni dodatni napori kako bi se taj proces doveo do kraja.
Pažin je ocijenio da je crnogorsko pravosuđe, posebno sudovi, postiglo rezultat koji je kako je rekao, čak i ispred nekih starih članica EU, posebno u dijelu koji se odnosi na blagovremenost postupanja, odnosno standard razumnog roka suđenja. Smatra da je na zavidnom nivou trajanje suđenja, kao i vrijeme potrebno za izradu sudskih odluka.
Ministar pravde smatra da ima prostora za unapređenje, a da posebno vidi napredak u dijelu koji se odnosi na obrazloženja sudskih odluka. Naglasio je da je veliki problem u sudovima i tužilaštvu zastarijevanje velikog broja predmeta.
– Treba jasno adresirati odgovornost za to, adresirati predmete i ukoliko se pokaže da su odgovorni sudije ili tužioci, sankcionisati ih – poručio je Pažin.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica poručila je da se crnogorsko sudstvo uspješno izborilo sa reformskim procesom, ističući da je napredak u reformi provosuđa nesumnjiv i primjetan. Naglasila je da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi zajedničkim snagama sproveli reformske aktivnosti do kraja.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da EU pridaje veliku važnost reformi pravosuđa i pruža značajnu finansijsku i tehničku podršku u toj oblasti. Naglasio je da je reforma pravosuđa među ključnim prioritetima u okviru vladavine prava i potpada pod temeljna pitanja u procesu pristupanja.
– Napredak u ovim temeljnim oblastima određuje sveukupni tok pregovora – poručio je Orav.
Državni tužilac Veselin Vučković smatra da se rad te institucije najslikovitije mjeri kroz kvalitet tužilačkih odluka, ažurnost prethodne baze krivičnog postupka, izgrađenost kapaciteta i trajnom edukacijom tužilačkog kadra.
– Optužnice su potvrđene u preko 97 odsto slučajeva, a u postupku prethodnog ispitivanja optužnih predloga sto odsto, u pogledu ažurnosti istraga u slučajevima najtežih oblika teških krivičnih djela, korupcije i organizovanog kriminala, traju do pet mjeseci – naveo je Vukčević.
Na skupu je predstavljen izvještaj Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) „Izvještaj o reformi“, a izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević podsjetila je da reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje od 2000. godine. Navela je da su ciljevi od početka isti i da se tiču nezavisnosti, profesionalnosti, odgovornosti i efikasnosti.
– Iako su se od tada desile mnoge promjene, ovi ciljevi još nijesu ostvareni – navela je Gorjanc Prelević.
Ukazala je da je u izvještaju ocijenjeno da problem zastarijevanja predmeta, kod građana može da ukaže da postoji korupcija u tužilaštvu i sudu i da navode na mišljenje da je u pitanju neažuran rad.
Predsjednika Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović izjavio je da je reforma pravosuđa kompleksan proces, ali da je i pored naslijeđenih problema napredak više nego vidljiv.A.O.