Ukupno 52 firme zaključile su lani sa državnim i lokalnim institucijama i preduzećima ugovore o javnim nabavkama vrijednosti čak 240.584.655 eura, dok su ukupno za tendere prošle godine potrošena 447.739.222 eura. Među kompanijama koje su dobijale najvrednije poslove su i dvije firme – partneri sa firmom BB Solar, koju kontroliše sin bivšeg premijera Mila Đukanovića, Blažo Đukanović, a koje su od države dobile 19.520.556 eura.
Radi se o kompaniji „Bemaks”, kojoj su iz državne kase isplaćena 15.432.622 eura, i preduzeću „Toškovići” koje je iz trezora dobilo 4.087.934 eura. „Bemaks” se na sajtu BB Solara navodi kao zvanični partner, dok su sa „Toškovićima” dosad radili fotonaponske panele na eko-zgradi Ujedinjenih nacija u Podgorici, vrtić u Baru, kao i još par projekata u Podgorici.
Prema zvaničnom spisku kompanija koje su dobile najvrednije ugovore tokom 2016., a koji vodi Uprava za javne nabavke, najviše novca otišlo je firmi „Mehanizacija i programat” Nikšić i to 30.695.219 eura. Direktor te firme je Radenko Čvorović.
Druga na listi je kompanija iz Praga „Alpiku” koja je dobila 27.009.347 eura, dok se na trećoj poziciji nalazi „Glosarij” sa prihodom od 23.196.257 eura. Osnivač „Glosarija” je biznismen Branislav Martinović, bivši direktor „Bajfarma”.
Firmi „Tehnoput”, u vlasništvu Saše Aćimića, pripalo je 17.223.878 eura, dok je „Bemaks”, koji kontroliše Veselin Kovačević, iz državne kase prihodovao 15.432.622 eura.
Nekadašnje državno preduzeće „Jugopetrol”, koje je prodato Grcima, lani je iz državne kase dobilo 13.381.280 eura. Na sedmoj poziciji po visini prihoda iz državne kase je firma „Eminent” kojoj je isplaćeno 10.070.390 eura, slijedi „Fini dom” – 7.357.014, dok je kompaniji „Farmegra”, čiji je direktor Branislava Raičević, dobila 6.243.374 eura. Na 10. poziciji po prihodima nalazi se „Veleteks” sa prihodom od 4.448.821.
Nakon njih po prihodima slijede „Toškovići” kojima je isplaćeno 4.087.934 eura, „Cijevna komerc” – 3.928.878, „Medika” – 3.816.545, „Arsenal-Rem” – 3.626.310, „Neimar inženjering” – 3.552.651, „Elektro tim” – 3.325.326, „Ind-eko” – 3.082.682, „Mesopromet” – 3.064.823, „Urion” – 3.035.560 i „Montenegro bonus” – 2.738.357.
NVO Institut Alternativa ranije je u svojoj analizi konstatovao da je 616 državnih organa, organa lokalne samouprave, javnih službi i privrednih društava zaključilo 7.653 ugovora ukupne vrijednosti 447,7 miliona eura što čini 11.77 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
– Međutim, većina ovog novca „cirkulisala” je između jako malog broja učesnika u procedurama javnih nabavki – ponuđača i naručilaca. Naime, iako se u registru ponuđača za 2016. godinu koji vodi UJN nalazilo 2.518 ponuđača, samo 52 firme zaključile su sa organima vlasti ugovore ukupne vrijednosti 240.584.655,55 eura, odnosno 53.73 odsto ukupne sume potrošene na javne nabavke tokom ove godine. Prema poslednjim podacima Monstata iz 2017. godine, u Crnoj Gori ima 27.954 regstrovanih malih preduzeća, 268 srednjih i 46 velikih preduzeća. Takođe, 91,61 odsto, ili 410.174.098,48 eura ukupnog budžeta koji je potrošen na javne nabavke tokom prošle godine, potrošilo je 86 organa vlasti koji čine samo 13,6 odsto ukupnog broja naručilaca u 2016. godini – naveli su u Alternativi.
Oni su ocijenili obeshrabrujućim to što se po tenderu u prosjeku jave dva ponuđača. Ovaj broj je u konstantnom padu i dvostruko je manji u odnosu na 2011. godinu kada je iznosio preko četiri.
– Većinsko učešće samo 52 firme u procedurama javnih nabavki, te nizak broj prijavljenih ponuđača po tenderu može biti pokazatelj postojanja korupcije u javnim nabavkama, odnosno pisanja „previse specifičnih” tenderskih specifikacija za nabavke koje su od raspisivanja tendera namijenjene jednom ponuđaču. Sa druge strane, UJN je tokom 2016. godine primila samo dvije prijave korupcije, od čega se jedna odnosila na bankarsku garanciju, za koju lice koje je prijavilo smatra da je falsifikovana i druga koja se odnosi na tendersku dokumentaciju, gdje lice koje je prijavilo smatra da je došlo do zloupotrebe načela obezbjeđivanja konkurencije i načela ravnopravnosti – naveli su u Alternativi.
M.S.
Nužna centralizacija
U sistemu javnih nabavki u Crnoj Gori postoji izražena potreba za centralizacijom objedinjavanjem istih ili sličnih nabavki po sektorima, kao i racionalizacijom broja službenika koji rade na poslovima javnih nabavki, smatraju u Institutu Alternativa.
– Ako 13,6 odsto naručilaca sprovodi preko 90 odsto procedura javnih nabavki, a preostalih 86,4 odsto sprovede manje od 10 posto, onda je neophodno da se hitno započne sa procesom centralizacije sistema javnih nabavki – kazali su oni.