Vlada Crne Gore ima problem u vezi čuvanja tajnih podataka jer nema metalnih sefova u kojima bi klasifikovana dokumenta bila čuvana. Ovaj skandalozan podatak otkriva vladin izvještaj o realizaciji mjera za poglavlje 24 u pregovorima Crne Gore i EU o pristupanju. Prema tom dokumentu, jedna od osnovnih obaveza Crne Gore bila je da sprovede postupak nabavke metalnih sefova za čuvanje klasifikovanih dokumenata.
Na strani 93 ovog izvještaja, koji je usvojen na poslednjoj sjednici Vlade kojoj je predsjedavao premijer Duško Marković, navodi se da ova mjera nije realizovana na dan 30. jun ove godine, iako je definisala akcionim planom za ovo poglavlje iz 2013. godine.
– Potrebno je nabaviti 42 metalne kase – ukazali su iz Vlade u dokumentu za poglavlje 24, koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost.
Koliko je ozbiljan problem u pitanju pokazuje to što od 2010. godine, kada je potpisan sporazum sa EU o razmjeni tajnih podataka, nijesu nađeni metalni sefovi kako bi bezbjedno mogla da budu čuvana klasifikovana dokumenta. Ova obaveza jedna je od najvažnijih u akcionom planu Crne Gore za ispunjavanje mjera za poglavlje 24. Inače je ovo poglavlje otvoreno krajem 2013. godine i nema naznaka kada bi moglo biti otvoreno.
Crna Gora i Evropska unija potpisale su još septembra 2010. godine u Briselu Sporazum o bezbjednosnim procedurama za razmjenu i zaštitu tajnih podataka.
Crnogorska Direkcija za zaštitu tajnih podataka, kao nacionalni bezbjednosni organ, nadležna je za koordinaciju i sprovođenje sigurnosne politike NATO i EU u Crnoj Gori radi obezbjeđivanja adekvatnog nivoa zaštite tajnih podataka u skladu sa međunarodnim propisima. U opisu posla ove direkcije je da obezbjeđuje primjenu mjera i standarda iz oblasti zaštite tajnih podataka i da obezbjeđuje zaštitu tajnih podataka koji su povjereni Crnoj Gori od strane drugih država i međunarodnih organizacija.
Direkcija vodi Centralni registar NATO i EU tajnih podataka u kojem je radi sprovođenja standarda uspostavljen sistem za prijem, evidenciju, distribuciju i čuvanje tajnih podataka. Osim Centralnog registra, Direkcija je uspostavila i podregistre tajnih podataka u misiji Crne Gore pri NATO i komandi u Monsu, te misiji Crne Gore pri EU, koji su prve tačke prijema tajnih podataka. Kada se iz podregistara tajni podaci proslijede Centralnom registru u Crnoj Gori, tu se vrši njihova distribucija nadležnim državnim organima. Ono što je evidentno iz vladinog izvještaja za poglavlje 24 je da nema metalnih sefova u kojima bi se čuvala klasifikovana dokumenta, nakon što tajni podaci budu proslijeđeni Crnoj Gori.
Zakonom o tajnosti podataka propisano je da ovlašćeno lice za određivanje stepena tajnosti podataka obrazloženim rješenjem označava podatak tajnim i određuje stepen njegove tajnosti. Pritom se precizira da osnov za određivanje stepena tajnosti podatka predstavlja sadržaj i njegov značaj za bezbjednost i odbranu, spoljnu, monetarnu i ekonomsku politiku Crne Gore. Ovim zakonom je određeno da se stepen tajnosti „tajno” određuje za podatke čijim bi otkrivanjem mogle nastupiti teže štetne posledice za bezbjednost i interese Crne Gore.
Ovaj akt određuje i način prestanka tajnosti konkretnim određivanjem datuma prestanka tajnosti u okviru propisanih rokova iz zakona, a podacima označenim stepenom tajnosti „tajno” tajnost prestaje istekom roka od 15 godina. M.V.
Usvojena i uredba
Crna Gora je još 2008.godine donijela Uredbu o bližim uslovima i načinu sprovođenja mjera zaštite tajnih podataka, ali efekti njene primjene očito su predmet različitih ocjena. Tom uredbom je predviđeno da sa kombinacijom za otvaranje brava na kasama mogu biti upoznati samo zaposleni koje odredi starješina organa.
Kombinacije za otvaranje brava se mijenjaju odmah nakon postavljanja, u slučaju otkrivanja ili sumnje u otkrivanje i periodično, nakon šest mjeseci.