Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, koje su propisivale privilegovane penzije za predsjednike države, vlada i skupština, osim što su suprotne principima iz Ustava, neusaglašene su i s ciljevima Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, ocijenio je Ustavni sud. U odluci o ukidanju ovih odredaba navodi se da je prema Konvenciji UN država ugovornica dužna da unaprijedi i ojača mjere za efikasnije i uspješnije sprečavanje i borbu protiv korupcije, unaprijedi integritet, odgovornost i pravilno upravljanje javnim poslovima i javnom imovinom, a ne da zakonom koji je sistemski u oblasti korupcije utvrđuje privilegovane uslove za ostvarivanje prava na penziju javnim funkcionerima i članovima porodica javnih funkcionera koji su umrli prije stupanja na snagu ovog zakona.
U periodu od 1992. do 2017. godine predsjednici skupštine bili su sada pokojni Risto Vukčević iz DPS-a, Svetozar Marović iz DPS-a, Vesna Perović iz Liberalnog saveza, Filip Vujanović iz DPS-a, Ranko Krivokapić (SDP), Darko Pajović iz Pozitivne Crne Gore i Ivan Brajović iz Socijaldemokrata.
Predsjednici vlade u ovom periodu bili su Milo Đukanović, Filip Vujanović, Igor Lukšić, Duško Marković i sada pokojni Željko Šturanović. Predsjednici države bili su Momir Bulatović, Milo Đukanović i Filip Vujanović.
Ustavni sud je, kako je „Dan” ranije pisao, krajem aprila ukinuo odredbe članova 108, 110 i 111 Zakona o sprečavanju korupcije, kojima je propisano da pravo na penziju mimo svih uslova imaju predsjednici države, skupštine i vlade, koji su na tim funkcijama bili od 1992. godine, kao i članovi porodice javnog funkcionera koji je umro prije stupanja na snagu tog zakona, a koji je na dan smrti ispunio uslove za sticanje prava na penziju propisanim tim propisom.
– Osporenim odredbama članova 108, 110 i 111 zakona, po nalaženju Ustavnog suda, narušeni su ustavni principi o opštoj zabrani diskriminacije, po bilo kom osnovu i jednakosti pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo, iz odredaba Ustava i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju – navodi se u odluci.
Sudije su podsjetile da je Ustavom zabranjena svaka neposredna ili posredna diskriminacija po bilo kom osnovu. Ukazuju da je diskriminacija svako neopravdano, pravno ili faktičko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica...
– Nesporno je, prema ocjeni Ustavnog suda, da pravni položaj državnih funkcionera ima svoje posebnosti koje proizilaze iz Ustava, pa regulisanje njihovih penzija na način koji je različit od opšteg sistema penzijskog osiguranja može biti zasnovan na njihovom posebnom pravnom položaju, pravnoj prirodi mandatnih političkih funkcija proizašlih iz Ustava, povećanoj odgovornosti u vršenju tih funkcija, javnosti rada, ograničenosti mandata, nespojivosti vršenja drugih poslova za vrijeme trajanja mandata, napuštanju u tom razdoblju dotadašnjeg zanimanja ili profesije, i dr. Međutim, po ocjeni Ustavnog suda, te posebnosti moraju biti srazmjerne opštim socijalnim i ekonomskim prilikama države, saglasno principima države socijalne pravde zasnovane na vladavini prava – ocijenile su sudije Ustavnog suda.
U odluci su podsjetili da ostali javni funkcioneri, kao i svi drugi osiguranici pravo na penziju ostvaruju po znatno nepovoljnijim uslovima.
– Osporeni povoljniji status javnih funkcionera u postupku ostvarivanja prava na penziju, po ocjeni Ustavnog suda, nije zasnovan na objektivnom i razumnom opravdanju, jer zakonom nije utvrđen legitimni cilj i razuman odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi postići. Uspostavljena razlika između drugih javnih funkcionera, kao i ostalih osiguranika u postupku ostvarivanja prava na penziju, po ocjeni Ustavnog suda, nema objektivno i razumno opravdanje, jer se javnim funkcionerima kao i svim ostalim javnim funkcionerima i drugim osiguranicima, saglasno Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, od zarade, pod istim uslovima odbijaju sredstva po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ustavni sud je, stoga, ocijenio da ne postoji nijedan dopušteni ustavno-pravni ili zakonski – legitimni cilj koji bi opravdao osporenu diskriminaciju po osnovu ličnog svojstva, obavljanja javne funkcije predsjednika države, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade, u određenom periodu (prije i nakon stupanja na snagu zakona), odnosno zbog toga što su članovi porodice tih javnih funkcionera – smatraju sudije. A.O.
Narušeno načelo jedinstva
Ustavni sud je utvrdio da je osporenim odredbama narušeno i načelo jedinstva pravnog poretka, koje podrazumijeva međusobnu usklađenost svih pravnih propisa u Crnoj Gori, pojašnjavajući da to načelno isključuje mogućnost da se zakonom, kojim je uređena jedna oblast, ta oblast uređuje i mijenja drugim zakonom.
– Ustavni sud je utvrdio da je osporenom odredbom člana 110 zakona povrijeđen princip zabrane povratnog dejstva propisa. U konkretnom slučaju, Ustavni sud je utvrdio da osporena odredba člana 110 Zakon ima povratno dejstvo, jer se njena primjena proteže na vrijeme prije stupanja na snagu zakona tj. 24 godine unazad, zbog čega nije u saglasnosti s Ustavom – navodi se u odluci.