Crna Gora ne bilježi napredak u borbi protiv korupcije, pokazuje Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2017. godinu, koji je objavila globalna organizacija Transparensi internešenel (TI). Prema izvještaju TI, Crna Gora je 2017. zadržala 64. poziciju na listi od 180 zemalja svijeta, što znači da nije napredovala u odnosu na 2016.
Crnogorski indeks percepcije korupcije je nominalno veći za jedan bod nego prošle godine i iznosi 46.
Indeks percepcije korupcije je istraživanje koje stvara rang-listu zemalja prema ocjeni o raširenosti korupcije u njima, tj. do koje se mjere percipira da su tijela javne vlasti korumpirana. Indeks određene države ukazuje na to koliki je nivo percepcije korupcije u javnom sektoru na skali od nula do 100, gdje nula predstavlja zemlju koja se percipira kao visoko korumpirana, dok se ona koja se ocjenjenu sa 100 percipira kao zemlja u kojoj nema korupcije.
Zemlje koje su najviše rangirane pokazuju da transparentnost sistema podstiče društvenu odgovornost i smanjuje korupciju. U korumpiranijim zemljama jedan od najvećih izazova predstavlja korupcija u javnom sektoru, posebno u područjima kao što su političke stranke, policija i pravosuđe.
Bolji rezultat od Crne Gore imaju, između ostalih, Namibija, Ruanda, Bocvana, Saudijska Arabija...
U regionu je najbolje rangirana Slovenija koja je na 34. mjestu, dok je Hrvatska na 57. poziciji. Lošiji rezultat imaju Srbija koja je 77, Albanija i Bosna i Hercegovina koje dijele 91. mjesto, a Makedonija je 107.
U izvještaju se konstatuje da iskustva Transparensi internešenela pokazuju da su aktivisti i mediji od vitalnog značaja za borbu protiv korupcije. Zbog toga, TI je pozvao vlade i preduzeća da učine više da podstaknu slobodu govora, nezavisnost medija, politički pluralizam i otvoreno i angažovano civilno društvo.
– Vlade treba da minimiziraju propise o medijima, uključujući i tradicionalne i nove medije i osiguraju da novinari mogu raditi bez straha od represije ili nasilja. Civilno društvo i vlade treba da promovišu zakone koji se fokusiraju na pristup informacijama. Ovaj pristup pomaže u povećanju transparentnosti i odgovornosti uz smanjenje mogućnosti za korupciju. Važno je, međutim, da vlade ne ulažu samo u odgovarajući pravni okvir za takve zakone, već i da se obavezuju na njihovo sprovođenje – navodi se u preporukama.
U TI smatraju da vlade moraju osigurati pristup informacijama i zaštitiosnovnih sloboda i uskladiti ih sa međunarodnim sporazumima i najboljim praksama.
– Vlade i preduzeća treba proaktivno da objavljuju relevantne informacije od javnog interesa u formatima otvorenih podataka. Proaktivno objavljivanje relevantnih podataka, uključujući vladine budžete, vlasništvo preduzeća, javne nabavke i finansije političkih stranaka, omogućava novinarima, civilnom društvu i ugroženim zajednicama da efikasnije identifikuju obrasce koruptivnog ponašanja – smatraju u američkoj organizaciji.
Indeks koji rangira 180 zemalja i teritorija po ocijenjenim nivoima korupcije u javnom sektoru koristi skalu od nula do 100, gdje nula označava visoku korupciju, a 100 da korupcije nema. Ovogodišnji indeks pokazao je da je više od dvije trećine zemalja rangirano ispod 50, sa prosječnom ocjenom 43.
U izvještaju se konstatuje da je u 2017. porastao autoritarizam u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, sprečavajući napore koji se preduzimaju protiv korupcije i ugrožavajući građanske slobode.
M.S.
Najbolji Novi Zeland,najgora Somalija
Najbolji na listi TI je Novi Zeland, koji je prvo mjesto preuzeo od Danske, koja je sada drugoplasirana. Slijede Finska, Norveška, Švajcarska, Singapur, Švedska, Kanada, Luksemburg, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo...
Na drugoj strani, najgori plasman imaju Somalija, Južni Sudan, Sirija, Avganistan, Jemen, Sudan, Libija, Sjeverna Koreja...