Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), na čijem čelu je Sreten Radonjić, nije imala pravo da vodi evidencije bankarskih podataka javnih funkcionera koji su dali saglasnost da se pristupi njihovim bankarskim računima, jer ti podaci nijesu dostavljeni u svrhu evidentiranja i ASK ih ne može dodatno obrađivati, niti čuvati trajno, utvrdio je Ustavni sud Crne Gore. Sud je ukinuo pravila o radu Agencije za sprečavanje korupcije, koja je donio Savjet te institucije, a po inicijativama člana tog tijela Vanje Ćalović Marković i pet sadašnjih i bivših poslanika – Nevena Gošovića, Velizara Kaluđerovića, Mladena Bojanića, Dritana Abazovića i Obrada Gojkovića.
Pravila su utvrđena na predlog Radonjića, a svi članovi Savjeta, osim Ćalović Marković, podržali su taj predlog. Iako je Zakonom o sprečavanju korupcije propisano da Agencija ima pravo da provjerava bankarske račune onim funkcionerima koji to dozvole, nije joj dato pravo da te podatke skladišti i čuva, što je utvrdio Ustavni sud. Pravila su tada izglasali Goranka Vučinić, Bojan Obrenović, Ristan Stijepović i tadašnji član Savjeta Radule Žurić.
Ovom odlukom suda ukinuti su gotovo svi članovi ovog dokumenta.
– Ustavni sud je, u konkretnom slučaju, utvrdio da je osporena pravila donio Savjet Agencije za sprečavanje korupcije, na osnovu ovlašćenja sadržanog u odredbi člana 88, stav 1, tačka 5 Zakona, kojom je propisano da Savjet Agencije na predlog direktora Agencije usvaja pravila o radu Agencije i pravila za izradu i sprovođenje planova integriteta. Ustavni sud je, takođe, utvrdio da zakonom nije utvrđena sadržina pravila, osim odredbom član 30, stav 7, kojom je propisano da se bliži način provjere podataka iz st. 1. i 3. ovog člana utvrđuje pravilima o radu Agencije. Nasuprot tome, Savjet Agencije je osporenim pravilima uredio pokretanje, način i vrste postupaka pred Agencijom za sprečavanje korupcije kada odlučuje o pravima i obavezama javnih funkcionera i lica kojima je prestala javna funkcija u periodu od dvije godine od dana prestanka funkcije i ostalim slučajevima koji se odnose na primjenu i sprovođenje odredaba Zakona o sprečavanju korupcije i na primjenu drugih propisa – navodi se u odluci Ustavnog suda.
Savjet je, prema odredbama zakona, bio ovlašćen da na predlog direktora Agencije pravilima o radu ASK utvrdi bliži način provjere podataka.
– Međutim, Savjet Agencije je osporenim pravilima preuzeo odredbe različitih zakona koji su u svakodnevnoj primjeni u radu Agencije, odnosno uredio pitanja koja su u cjelini uređena Zakonom o sprečavanju korupcije, Zakonom o upravnom postupku, Zakonom o upravnom sporu, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, Zakonom o bankama i Zakonom o arhivskoj djelatnosti, što nije u saglasnosti s načelom legaliteta iz odredbe člana 145. Ustava. Naime, prema načelu saglasnosti pravnih propisa, iz odredbe člana 145 Ustava, drugim propisom i opštim aktom, koji je donijet na osnovu ovlašćenja sadržanog u zakonu, ne mogu se preuzimati odredbe zakona, niti uređivati prava i obaveze fizičkih i pravnih lica, odnosno uređivati pitanja koja su materia legis – precizirale su sudije Ustanog suda.
Ustavni sud je utvrdio da je Savjet Agencije povrijedio odredbe Ustava, kojima je zajemčena zaštita podataka o ličnosti, zabranjena upotreba podataka o ličnosti van namjene za koju su prikupljeni i propisano da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj ličnosti i pravo na sudsku zaštitu u slučaju zloupotrebe.
– Zaštita podataka o ličnosti, kao jedno od osnovnih ljudskih prava neophodnih za pravilno funkcionisanje svakog demokratskog društva, bliže je razrađeno odredbama člana 2. st. 1. i 2. i člana 3. stav 2. Zakona o zaštiti podataka o ličnostima, iz kojih proizilazi da se podaci o ličnosti moraju obrađivati na zakonit način i ne u većem obimu, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom, da će se čuvati samo za vrijeme koje je potrebno za namjenu za koju se lični podaci obrađuju ako rokovi za čuvanje obrađenih ličnih podataka nijesu utvrđeni zakonom. U tom smislu, odredbama člana 100 Zakona o sprečavanju korupcije utvrđene su evidencije koje Agencija ustanovljava i vodi: o javnim funkcionerima za koje je utvrđeno da su povrijedili zakon, o prijavama zviždača i o zahtjevima zviždača. Odredbama čl. 33. i 43. osporenih pravila, međutim, propisano je da Agencija vodi i evidencije o javnim funkcionerima na osnovu obavještenja koje su dužni da dostave organi vlasti (o stupanju, reizboru i prestanku funkcije i dr.) i zvaničnih službenih evidencija, kao i o bankarskim podacima sa kojima Agencija raspolaže u skladu s odredbama Zakona – naveo je Ustavni sud u svojoj odluci.A.O.


Pravila donijeta prije dvije godine

Pravila o radu ASK, kaja su ukinuta, donijeta su 2016. godine, kada je Agencija počela sa radom. Savjet je u 2017. donio dopunu pravila o radu Agencije u dijelu sprečavanja sukoba interesa javnih funkcionera i tim dopunama je dodato 11 novih članova koji se odnose na pribavljanje bankarskih podataka i bankarsku tajnu, korišćenje bankarskih podataka, njihovo čuvanje i raspolaganje.