U odnosu na protekle dvije godine u Crnoj Gori je došlo do povećanog broja tražilaca azila, a od početka godine, prema podacima koje Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) dobija od Direktorata za azil Ministarstva unutrašnjih poslova, 1.384 osobe su zatražile azil u našoj državi. Portparol UNHCR-a Mensur Bajramspahić podsjeća da je od nezavisnosti i početka primjene prvog zakona o azilu 2006. godine do 30. maja 2018. godine podneseno 12.735 zahtjeva za azil.
– Veoma je važno napomenuti da većina tražilaca azila odustane od svojih prijava za azil u Crnoj Gori, jer Crnu Goru vide kao tranzitnu tačku u njihovoj namjeri da se domognu tla zemalja zapadne Evrope. U prosjeku, podnosioci zahtjeva za azil ostanu samo par dana u Crnoj Gori, prije nego se zapute prema zemljama EU. Od uspostavljanja procedure azila, međunarodna izbjeglička zaštita ili dodatna zaštita odobrena je za 60 lica (33 izbjeglički status i 27 dodatna zaštita), od kojih tri u 2018. godini. Trenutno u Crnoj Gori živi 29 osoba kojima je odobren izbjeglički status ili dodatna zaštita – kaže Bajramspahić.
On navodi da je u 2015. godini ukupno 1,611 osoba podnijelo zahtjev za azil u Crnoj Gori. Narednih godina taj broj je bio mnogo manji, 2016. – 335 osoba i 2017. – 849, ali je ove godine došlo do naglog skoka, pa do kraja maja imamo 1.384 lica.
– Kao i prethodnih godina, većina tražilaca azila ostaje u zemlji nekoliko dana, nakon čega nastave svoje putovanje ka drugim evropskim zemljama. Međutim, od skoro, mali broj izbjeglica odluči da ostane u zemlji jer počinju da Crnu Goru smatraju bezbjednom zemljom – navodi Bajramspahić.
On kaže da u prosjeku, između 100 i 130 tražilaca azila na dnevnom nivou boravi u Crnoj Gori.
– Ova lica se smještaju u Centru za azil, pod upravom Ministarstva unutrašnjih poslova. Smještajni kapaciteti Centra su do 80 lica. Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku UNHCR-a, postavilo je dodatne kontejnere u blizini Centra, koji se koriste za smještaj tražilaca azila, kada je to potrebno. Tokom 2017. i 2018. godine, zbog povećanog broja tražilaca azila, Vlada Crne Gore, uz podršku UNHCR-a, obezbijedila je dodatne smještajne kapacitete, kroz alternativne smještajne jedinice na Koniku, u Podgorici. Time je osigurano obezbjeđivanje smještaja, hrane, obuće i odjeće za lica koja traže međunarodnu zaštitu, kao i pristup zdravstvenoj njezi, psihosocijalnoj podršci i slično – objašnjava on.
Bajramspahić kaže da je iskustvo dosad pokazalo da kapaciteti državnog sistema zahtijevaju podršku, što UNHCR i čini.
– UNHCR je zajedno sa svojim partnerima, Crvenim krstom Crne Gore i Pravnim centrom, 1. novembra 2017. godine oformio multifunkcionalni tim, koji pruža podršku pravne zaštite i pravnih usluga, psihosocijalnu podršku, pristup zdravstvenoj zaštiti i ostalim uslugama licima koja traže međunarodnu zaštitu, kao i onim licima kojima je takva zaštita odobrena. Dana 3. aprila 2018. godine, UNHCR je u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore otvorio Društveni centar u Spužu, u blizini Centra za azil. Društveni centar je otvoren sa ciljem pružanja podrške tražiocima azila u Crnoj Gori i osobama kojima je odobren izbjeglički status/dodatna zaštita, koja uključuje psihosocijalnu podršku, pravnu zaštitu i usluge, društvene aktivnosti, zdravstvenu zaštitu. Centar je takođe zamišljen da bude mjesto razmjene, učenja, rekreacije i drugih aktivnosti, kako za ova lica, tako i za članove lokalne zajednice – kaže Bajramspahić.
Postupak podnošenja zahtjeva za azil je dvostepen. Prilikom prelaska granice osobe izražavaju namjeru za podnošenje zahtjeva za azil. Onog trenutka kada je lice izrazilo namjeru, omogućava mu se podnošenje zahtjeva za azil u Direkciji za azil Ministarstva unutrašnjih poslova, koje donosi odluku na osnovu zahtjeva. Ukoliko Ministarstvo unutrašnjih poslova odbije zahtjev, lice ima pravo podnošenja žalbe Upravnom sudu Crne Gore. U slučaju da se žalba ne usvoji, boravak lica na teritoriji Crne Gore smatra se nezakonitim i licu se nalaže da napusti zemlju u skladu sa Zakonom o strancima, u čijem sprovođenju se daje prednost dobrovoljnom povratku.
M.S.

Političari ne manipulišu, pa nema predrasuda

Bajramspahić smatra da je Crna Gora kao društvo spremna da pomogne stradalnicima koji dolaze u nju.
– Imajući u vidu zaista veliki broj lica koja su kroz Crnu Goru prošla na putu ka zemljama EU, zabilježen je veoma mali broj manjih incidenata koja uključuju ova lica. Crna Gore je i ranije pružala utočište onima koji bježe od rata, prije svega licima koja su raseljena zbog konflikta raspada bivše Jugoslavije. Pored toga, u Crnoj Gori izbjegličko pitanje još ne predstavlja političku valutu. Drugim riječima, političke partije u Crnoj Gori ne manipulišu izbjegličkim pitanjem kako bi pribavili političku dobit, pa je javno mnjenje manje podložno osuđivanju ovih lica – navodi on.