Milenko Jovanović, predsjednik Saveza udruženja raseljenih:
Agenciji za nacionalnu bezbjednost omogućava se da bez ikakvog obrazloženja donosi odluku ko je podoban za državu, a ko nije.
Drustvo PREDMET „DEPORTACIJA” PROSLIJEĐEN APELACIONOM SUDUTužilaštvo traži novo suđenjePredmet „Deportacija” proslijeđen je na odlučivanje Apelacionom sudu koji će narednih dana razmotriti žalbu tužilaštva na oslobađajuću presudu devetorici optuženih za to krivično djelo. Prema našim saznanjima, osim tužilaštva, žalbu na presudu uložila je samo jedna od porodica, čiji je član bio žrtva deportacije. Iz Apelacionog suda nije bilo moguće dobiti podatak o kojoj se porodici radi, jer je, kako su istakli, u pitanju pitanju proces koji je u toku i nije pravosnažano okončan.
Takođe, nije poznato ni da li je razlog što ostale porodice nijesu uložile žalbu to što nemaju zamjerke na presudu kada su u pitanju devetorica optuženih ili je, pak, po srijedi nešto drugo.
Vijeće Višeg suda u Podgorici oborilo je ranije optužnicu specijalnog tužilaštva za ratne zločine i oslobodilo krivice sve optužene za krivično djelo ratnog zločina – deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore u Republiku Srpsku 1992 godine. Nakon ove odluke suda, devet bivših policajaca, od kojih su pojedini bili u ekstradicionom pritvoru u Beogradu, momentalno su pušteni na slobodu.
Bivši policijski službenici su optuženi da su početkom devedesetih iz Crne Gore, navodno, deportovali preko 150 izbjeglica, uglavnom Muslimana, od kojih je 83 stradalo u improvizovanim logorima Vojske Republike Srpske u okolini Foče.
Obrazlažući oslobađajuću presudu sudija Milenka Žižić je kazala tada kako krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva nije moglo da se odnosi na pripadnike crnogorske policije koji su deportovali bosanske izbjeglice jer, oni nijesu bili dio sukobljenih strana u ratu u Bosni i Hercegovini.
Sukob u Bosni i Hercegovini je okarakterisan kao sukob unutrašnjeg karaktera u kojem Crna Gora nije učestvovala.
Sud je, međutim, naveo da je deportacija, odnosno prisilno premještanje bosanskih izbjeglica bila nelegalna, te da je izvršena na osnovu neustavne i protivzakonite naredbe.
Sa druge strane, tužilaštvo je tvrdilo da su devetorica optuženih počinili ratni zločin protiv 34 bosansko-hercegovačka civila deportujući ih iz Crne Gore u BiH.
Sudija je u presudi to obrazložila činjenicom da pripadnici policije nijesu bili dio oružanih snaga u sukobu, te se na njih ne može odnositi ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva bili su optuženi, a sada oslobođeni čelnici lokalnih policija i šefovi državne bezbjednosti Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović.
Oslobađajuća presuda koju je izrekla predsjednik Vijeća Višeg suda u Podgorici Milenka Žižić izazvala je oprečne reakcije u javnosti.
Specijalno tužilaštvo čiju je optužnicu sud oborio uložilo je žalbu na tu odluku, tražeći od Apelacionog suda da presudu ukine i vrati na ponovno suđenje. Rezultat rasprave po žalbama tužilaštva trebalo bi da bude poznat već narednih dana. M.V.R.-D.Ž.
Nova istraga
Od momenta od kada su oslobođeni policajci kojima je suđeno za deportacije došlo je do preokreta, jer su oštećeni ustvrdili da je glavni svjedok tužilaštva Slobodan Pejović u stvari čovjek koji je učestvovao u tom zločinu. Niko od oštećenih svjedoka nije prepoznao bilo koga od optuženih kao osobu koja je učestvovala u deportacijama, dok su Pejovića direktno optužili za nezakonita hapšenja njihovih najmilijih.
Novinar i publicista Šeki Radončić dostavio je nedavno zamjenici specijalnog tužioca Lidiji Vukčević dokumentarni film „Heroj našeg doba” kao dokazni materijal u slučaju deportacije.
Akteri filma, svjedoci deportacija, bivšeg policijskog funkcionera iz Herceg Novog Slobodana Pejovića, krunskog svjedoka na suđenju devetorici kolega, optužuju za deportaciju.
Na Tužilaštvu je sada da ocijeni da li je Pejović učesnik u ratnom zločinu ili heroj.
)){kind=small}
