Drustvo NVO INSTITUT ALTERNATIVA UPOZORAVA DA SE MJERE TAJNOG NADZORA U KRIVIČNOM POSTUPKU NE KONTROLIŠU Prisluškuju bez kontrole Mjere tajnog nadzora u krivičnom postupku, na osnovu istraživanja koje je sprovela NVO „Institut alternativa”, nijesu u dovoljnoj mjeri kontrolisane od strane nadležnih institucija. Ovaj zaključak proizilazi iz činjenice da je ova NVO samo od strane Tripartitne komisije i Višeg suda u Bijelom Polju dobila kakav takav odgovor u vezi mjera tajnog nadzora koje su sprovedne u prošloj godini, dok Tužilaštvo o takvim stvarima ne vodi evidenciju, a za Viši sud u Podgorici to je „poslovna tajna”. Saradnik na projektima „Instituta Alternativa” Dina Bajramspahić je kazala da se u poslednjem izvještaju Tripartitne komisije ističe da su u toku prošle godine u 18 predmeta određene mjere tajnog nadzora protiv 113 osoba.
– Međutim, nema podatka o tome koliko je lica procesuirano na osnovu primjene ovih mjera i koliko je bilo pravosudnih odluka, ne može se procijeniti koliko je primjena ovih mjera bila opravdana – smatra Bajramspahićeva. Ona je naglasila da bi tužilaštvo, sudovi i Uprava policije trebalo da dostavljaju poseban izvještaj o mjerama tajnog nadzora u krivičnom postupku Odboru za bezbjednost i odbranu. I ako su mjere tajnog nadzora u krivičnom postupku u Crnoj Gori relativno dobro usaglašene sa najboljim praksama, odnosno presudama Evropskog suda za ljudska prava, to se ne odnosi i na uvid u listinge, koji se u crnogorskom zakonodavstvu tretiraju kao operativno prikupljanje podataka i ovlašćenje policije u izviđaju.
– Zbog svega ovog je neophodno napraviti precizniji pravni okvir za uvid u listinge, omogućiti Unutrašnjoj kontroli da vrši kontinuirani nadzor nad primjenom mjera tajnog nadzora i unaprijediti parlamentarni nadzor u toj oblasti. I to na način da nadležni državni organi – tužilaštvo, sudovi i policija – dostavljaju poseban izvještaj o mjerama tajnog nadzora Odboru za bezbjednost i odbranu – navela je Bajramspahićeva. Ističući da je Uprava policije tri godine imala neustavnu praksu uvida u listinge bez odobrenja sudija za istragu, koje je prekinuto reagovanjem Agencije za zaštitu ličnih podataka, ona je kazala da sada policija može preuzimati listinge jedino po naredbi suda.
Prema ocjeni ove NVO, zabrinjavajuće je i odsustvo prakse utvrđivanja odgovornosti za nezakonite postupke i administrativne i proceduralne propuste u mjerama tajnog nadzora tokom istrage i pred sudom.
– Sudija je dužan da materijale prikupljene mjerama tajnog nadzora, koji nisu dobijeni u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, izuzme iz sudskih spisa, tako da se presuda ne može zasnivati na njima – precizirala je Bajramspahićeva, dodajući da se nakon izuzimanja tih materijala, postupak tu završava i, nažalost, nema utvrđivanja odgovornosti za takve propuste. N.P.
Unutrašnja kontrola
i ombudsman inertni
Prema riječima predstavnice NVO „Institut alternativa”, Unutrašnja kontrola policije u dosadašnjem radu nije vršila kontrolu nad mjerama tajnog nadzora i nije imala pritužbi po tom pitanju, i ako njeni ovlašćeni službenici nadzor mogu vršiti po sopstvenoj inicijativi.
– Kao razlog za takvo postupanje, odnosno nepostupanje, navodi se da su mjere tajnog nadzora „službena tajna” te da nemaju ovlašećanja u tom pogledu. Zakonsko ovlašćenje da vrši uvid u rad ima Uprava policije ima i ombusman ali do sada on nije koristio to svoje pravo – kazala je Bajramspahićeva.
)){kind=small}
