Ocjena Crne Gore za slobodu medija pala je za tri poena u odnosu na prošlogodišnji izvještaj američke organizacije Fridom haus, što je svrstava među zemlje sa najdrastičnijim padom u oovj oblasti za prehodnu godinu. Pad je zabilježen i u oblasti pravnog i političkog okruženja. Prema ocjeni američke organizacije, Crna Gora je i dalje djelimično slobodna zemlja po pitanju slobode medija..
Crna Gora je, prema ovogodišnjem izvještaju Fridom hausa „Tamni horizonti slobode medija”, dobila ocjenu 44 (na rang listi od nula do 100, gdje nula označava potpunu slobodu, a 100 najmanju). U prošlogodišnjoj analizi američke organizacije, Crna Gora je imala skor 41, a najnovijom ocjenom, nastavljen je dugogodišnji negativan trend naše države po pitanju slobode medija.
Crna Gora je nazadovala i na polju pravnog i političkog okruženja za dva, odnosno jedan poen. Za ekonomsko okruženje dobila je ocjenu 12 od 30, što je na prošlogodišnjem nivou.
– Zvaničnici u Crnoj Gori, državi kandidatu za Evropsku uniju (EU), isključili su fotografe i snimatelje sa sjednice parlamenta prošlog ljeta, što je bila prva takva zabrana u državi – konstatovano je u nalazu Fridom hausa.
Upozorili su da su politički lideri u zemljama zapadnog Balkana pojačali pritisak na nezavisne medije, očigledno ohrabreni oslabljenim zahtjevima Evropske unije da unaprijede demokratske standarde na putu ka članstvu u Uniji.
Stanje po pitanju slobode medija nije bolje ni u regionu, a pored Crne Gore, značajan pad zabilježen je i u Srbiji, koja je u ovom izvještaju dobila četiri poena manje nego u prethodnom. Fridom haus konstatuje da je premijer Aleksandar Vučić „iskoristio predizbornu kampanju da preko provladinog tabloida Informer diskredituje medije koji mu nijesu naklonjeni, neosnovano optužujući kritički orijentisane novinare za veze sa mafijom ili dosluh sa stranim obavještajnim službama”.
Pored Crne Gore i Srbije, djelimičnu slobodu medija imaju i Hrvatska, Kosovo i Bosna i Hercegovina, dok je Makedonija među državama u kojima mediji nijesu slobodni.
Fridom haus je naveo da je u Makedoniji vladajuća partija imala znatnu kontrolu nad vijestima emitovanim putem javne televizije i provladinih privatnih medijskih kuća, a novinari su bili u riziku od napada, čak i od policije, dok su pratili antivladine proteste.
– Gledano u globalu, oslabljeno izvještavanje kritičkih novinara, zajedno s pasivnijom EU, stvorilo je na Balkanu nove mogućnosti za ruske medijske kuće koje promovišu teme o zajedničkoj slavenskoj istoriji i kulturi, te teorije zavjere o prijetnjama od NATO-a – konstatuje Fridom haus.
Sloboda medija u svijetu u 2016. pala je na najnižu tačku u poslednjih 13 godina, uz dosad nezapamćene prijetnje novinarima i medijskim kućama u velikim demokratijama i strože kažnjavanje u autoritarnim državama, te jačanje aktivnosti Rusije i Kine na jačanju uticaja izvan granica te dvije države, navodi Fridom haus u godišnjem izvještaju o slobodi medija u svijetu.
Ključne ocjene iz nalaza Fridom hausa pokazuju da samo 13 odsto svjetske populacije uživa u slobodi medija koja podrazumijeva medijsko okruženje u kojem je pokrivanje političkih vijesti jako, gdje je garantovana sigurnost novinara, minimalno miješanje države u medijsko izvještavanje i gdje mediji nijesu pod teškim pravnim ili ekonomskim pritiscima. Djelimičnu slobodu medija uživa 42 posto svjetske populacije, dok 45 posto živi u državama u kojim nema slobode medija.
Rezultat za svaku zemlju dat je na bazi 23 metodološka pitanja podijeljena u tri podkategorije.
A.O.
Deset najgorih
Fridom haus je napravio i listu deset najgore rangiranih država po pitanju slobode medija u 2016. godini. Radi se o Azerbejdžanu, Krimu, Kubi, Ekvatorijalnoj Gvineji, Eritreji, Iranu, Sjevernoj Koreji, Siriji, Turkmenistanu i Uzbekistanu.