Samohranim majkama Slađani Radojević i Tanji Đurović prekjuče je isključena struja zbog duga od 214, odnosno 299 eura, iako spadaju u grupu ranjivih kategorija kupaca jer same brinu o djeci. Zbog toga je NVO Akcija za ljudska prava (HRA) juče uputila pismo premijeru Dušku Markoviću, ministru rada i socijalnog staranja Kemalu Purišiću i ministarki ekonomije Dragici Sekulić, u kome je apelovala da Vlada hitno donese podzakonski akt i obezbijedi primjenu člana 198 Zakona o energetici, kojim je zabranjeno isključivanje sa mreže tzv. ranjivih kupaca, zdravstveno i socijalno ugroženih osoba, bez obzira na neizmirene obaveze po osnovu utrošene električne energije.
Donošenje podzakonskog akta, koji je neophodan da bi se primijenio član 198 Zakona o energetici, kasni već 21 mjesec. Zakon o energetici je stupio na snagu 28. januara 2016., dok je podzakonski akt trebalo donijeti do kraja jula te godine.
HRA je dosad četiri puta apelovala da se donese podzakonski akt i obezbijedi primjena zakona, poslednji put u februaru ove godine, povodom dana socijalne pravde. Isti zahtjev je imala i NVO Banka hrane.
– Nezakonito odlaganje primjene zakona, koji je trebalo da spasi najsiromašnije ljude od posledica isključenja struje, predstavlja ozbiljnu obmanu građana, koji su opravdano očekivali da se zakon primjenjuje. Zbog toga oni imaju pravo i na naknadu štete. Danas smo drugi put ove godine apelovali da se hitno donese podzakonski akt, kao i da se obezbijedi da se u domaćinstva ugroženih samohranih majki odmah uključi struja – izjavila je izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević.
Samohrana majka troje djece Slađana Radojević kaže da joj je struja isključena zbog duga od 214 eura, iako je 23. marta uplatila 50 eura jer je toliko imala. Ona navodi da ima tri đaka koja treba da prehrani, ali da u državi očigledno ne nailazi na razumijevanje.
– Ovaj čin koji se ne dešava po prvi put. Doživljavam ovo kao kršenje osnovnih ljudskih prava. Gašenjem struje i zahtijevanjem da uplatim 150 eura od duga, kao i 10 eura za priključak, nastali su za nas dodatni i preveliki problemi. Ovo malo hrane u frižideru, možemo baciti – ogorčena je Radojevićeva.
Ona navodi da na računu više plaća gubitke i razne takse nego samu potrošnju.
– Banka hrane je u naše ime više puta tražila besplatne kilovat sate, zahtijevala oslobađanje od gašenja struje licima u stanju bilo kakve socijalne potrebe. To je jedino rješenje za mnogobrojne porodice u Crnoj Gori. Tražiti jednokratne pomoći, jednom u pola godine da bismo platili struju ili vodu, apsurdno je i kratkog vijeka. Naši problemi su goreći i zahtijevaju dugoročno rješenje – kaže Radojevićeva.
Tanja Đurović kaže da su joj isključili struju zbog duga od 299 eura i smatra da su joj prekršena ljudska prava jer je samohrana majka slabovide djevojčice.
– Ovo je potpuno nekorektan čin. Više nije očigledno, već „bode u oči”, koliki je rascijep između osiromašenih, običnih građana, koji u 21. vijeku žive bez elementarnih uslova za život, a što je nemoguće da se dešava u državi koja „hrli” ka Evropi – navodi ona.
Đurovićeva ističe da račune treba smanjiti tako što će se građani osloboditi plaćanja nejasnih kategorija.
– Pod hitno treba prestati i sa isključivanjem struje porodicama čija primanja nijesu dovoljna ni za „jeftino” preživljavanje tokom mjeseca, jer tražiti jednokratne pomoći kako bi se izmirili računi za struju, vodu i komunalije je zaista mjerilo napretka države – navodi ona.
M.S.

Obezbijediti besplatnih 6.000 kilovata za godinu

Prema riječima Marine Medojević iz Banke hrane, na osnovu analiza sprovedenih u Studiji o mogućnostima štednje, racionalne potrošnje i supstitucije pojedinih energenata u Crnoj Gori došlo se do podataka o potrebama u toplotnoj energiji kod stambenih objekata, pripremi tople vode i pripremi hrane. Ona objašnjava da je jednoj osobi za godinu potrebno najmanje 2.630 kilovat časova.
– Prema informacijama dobijenim od Elektroprivrede Crne Gore o količinama energije i prosječnim računima za utrošenu električnu energiju korisnika materijalnog obezbjeđenja za period 1. maja 2006. – 30. april 2007. prosječna mjesečna potrošnja je 381 kWh, odnosno za godinu bi to bilo 4.572 kWh, a za period 1. novembra 2006. – 30. april 2007. prosječna mjesečna potročnja je 414 kWh ili za godinu 4968 kWh. Na osnovu izloženog smatramo da je potrebno usvojiti količinu energije za potrebe prosječnog domaćinstva sa četiri člana u iznosu od 6.000 kWh za godinu, odnosno mjesečno u prosjeku 500 kWh – kaže Medojevićeva.