Za kredit od 15,4 miliona dolara, kojim je platio treću ratu za imovinu Kombinata aluminijuma, vlasnik Uniproma Veselin Pejović je stavio pod hipoteku sve tri sporne parcele koje su u susvojini sa Glavnim gradom, pokazuju podaci iz katastra. Na osnovu istih parcela Uniprom je tužio KAP u stečaju i traži odštetu od četiri miliona, jer mu nijesu predate u skladu sa kupoprodajnim ugovorom. U pitanju su parcele upisane u listovima nepokretnosti (LN) 5702, 7522 i 7523 u KO Podgorica 3.
Prema podacima iz katastra, u okviru LN 7522 je upisana Ulica Steva Kraljevića čija je površina tri hiljade kvadrata, a koja je početkom avgusta, kada je Pejović podigao kredit kod Zapad banke, stavljena pod hipoteku za kredit od 15,4 miliona eura. Od tri hiljade kvadrata Ulice u centru Podgorice, Uniprom je, prema podacima iz katastra, vlasnik 511 kvadrata.
U LN 7523 je upisano neplodno zemljište od 11 hiljada kvadrata u Ulici Steva Kraljevića, 2.100 kvadrata neplodnog zemljišta u Ulici Oktobarske revolucije, 93 kvadrata porodične stambene zgrade i dvorište od 500 kvadrata u istoj ulici. Svako zemljište, čak i porodična zgrada, koja je 1/1 vlasništvo Glavnog grada, stavljena je pod hipoteku za kredit Pejovića. Od ukupno 13.625 kvadrata upisanih u ovom LN, Uniprom je, prema podacima iz katastra, vlasnik 4.760 kvadrata, dok ostatak pripada Glavnom gradu.
„Dan” je juče kontaktirao Upravu za nekretnine, kako bi dobio odgovor na koji način je Pejović mogao da pod hipoteku stavi Ulicu Steva Kraljevića, ali smo ostali uskraćeni za odgovor.
Prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, da bi Uniprom stavio pod hipoteku imovinu koja je u susvojini potrebno je da ima saglasnost drugog vlasnika, u ovom slučaju Glavnog grada. „Dan” je tim povodom kontaktirao izvršnog direktora Direkcije za imovinu Glavnog grada Mladena Ilića, ali od njega nijesmo dobili odgovore da li je Glavni grad dao saglasnost Pejoviću da pod hipoteku stavi imovinu koja je u susvojini.
Nejasno je i kako je KAP, odnosno stečajni upravnik Veselin Perišić, kao imovinu fabrike upisao Ulicu Steva Kraljevića, kao i zgradu „Lepa kata” koja se nalazi na trećoj spornoj parceli 5702. Perišić ni juče nije odgovarao na pozive i poruke „Dana”. „Dan” je juče pisao o tome kako je stečajna uprava zahvaljujući pogrešnom popisu imovine KAP-a omogućila Pejoviću da tuži fabriku i tako ošteti povjerioce za četiri miliona eura.
Samostalni poslanik Mladen Bojanić je ranije ukazivao da se na parceli 4313 u okviru LN 5702 nalazi zgrada „Lepa kata” koja je stavljena pod hipoteku za kredit Uniproma. On je istakao da Uniprom to nije mogao uraditi bez prethodne saglasnosti svih vlasnika stanova i poslovnih prostora, koji sada imaju zabranu prometa svojom imovinom zbog kredita Uniproma.
Osim zgrade, pod hipotekom je i zemljište od 121 kvadrata uz zgradu. Od ukupno 4.713 kvadrata upisanih u tom listu LN, koju čini zgrada „Lepa kata” i zemljište, na Uniprom se vodi 2.210 kvadrata.
Pejović organizuje proizvodnju u KAP-u od jula prošle godine. Kupoprodajni ugovor za KAP potpisao je juna prošle godine. Cijenu od 28 miliona isplatio je u tri rate. Prvo je u septembru platio četiri miliona, zatim u martu 10 i u avgustu 14 miliona. Novcem koji je uplaćen stečajna uprava ne može da raspolaže, jer je 14 miliona na prelaznom računu banke. KAP može da ih uzme tek kad mu preda kompletnu imovinu. Pošto to ne može uraditi zbog pomenute tri parcele, novac će do daljnjeg biti na računu banke.
D.M.
Skupština da se pozabavi KAP-om
Stečajna uprava je odgovorna zbog toga što je Uniprom tužio KAP i to pitanje će se uskoro naći u parlamentu, kazao je predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović.
– Usled novih obrta u vezi sa kupoprodajnim ugovorom Skupština mora ponovo da otvori raspravu. To će biti tema neke od narednih sjednica odbora i parlamenta. Sve bi bilo bolje da je ta priča odavno već okončana, ali nažalost KAP je i dalje u fokusu i to na loš način – kazao je Damjanović.
Pejović tužbom traži osam miliona eura. Četiri zbog toga što mu tri parcele u centru, koje su eksproprisane, nijesu predate i još toliko zbog neplanskog gašenja Glinice koje može da izazove ekološki problem.
– Ne mogu prihvatiti da sudski spor i eventualna tužba koja će trajati godinama, može da bude razlog da sa tih prelaznih računa novac ne legne na račun i ne izmire se povjerioci u skladu sa zakonom. Prava adresa za objašnjenje je stečajna uprava. Bilo bi dobro da se stečajni upravnik oglasi ovim povodom – rekao je Damjanović Anteni M i dodao da osim parlamenta postoje druge institucije koje treba da se bave tim.