U
prkos najavama iz vlasti tokom predizborne kampanje da je pobjeda DPS-a neophodna kako bi Crna Gora nastavila putem razvoja, nedavno su iz Vlade najavili novi paket mjera štednje, koji će, prema kritikama koje se čuju u javnosti, dodatno osiromašiti građane i smanjiti potrošnju.
Bivši premijer Milo Đukanović je u oktobru 2016. godine najavljivao razvoj Crne Gore kao, kako je tada kazao, prepoznatljive turističke destinacije.
On je krajem februara u Nikšiću, govoreći o tranzicionom procesu kroz koji je Crna Gora prošla tokom protekle dvije decenije, istakao kako je primjetno da se rađa novi sistem vrijednosti, zasnovan na vladavini prava, ekonomskom razvoju i demokratiji, te da smo bliže Evropi nego ikad. Predstavnici vlasti, tokom predizborne kampanje, nijednom riječju nijesu pomenuli mjere štednje.
Pojasnio je da su bili opravdani „bolni rezovi” koje je Vlada sprovodila, a u cilju opstanka firmi u Nikšiću: Željezare, Boksita, Javorka, Metalca. On je tada kazao da „je veliki uspjeh da smo sačuvali zdrava jezgra nikšićke privrede”, te da će Željezara zapošljavati 550 radnika, a najavio je i investicije od 50 miliona eura. Osim najava značajnog priliva stranih direktnih investicija i završetaka započetih turističkih projekata, iz DPS-a su obećavali otvaranje novih radnih mjesta, ali i očuvanje standarda građana, zadržavanjem poreskih stopa na postojećem nivou. Tako je potpredsjednik Vlade Milutin Simović u decembru prošle godine kazao da se Vlada nije odlučila za povećanje stope PDV-a, „jer bi to dovelo do rasta cijena, a time i do pada životnog standarda građana”.
Međutim, prvi paket mjera fiskalne konsolidacije odnosio se na smanjenje zarada za osam odsto najvišim državnim funkcionerima, smanjenje naknada za majke sa troje i više djece, povećanje akcize na gorivo za devet centi, kao i PDV-a na kompjutere i na ostalu računarsku opremu sa 7 na 19 odsto, uz zadržavanje kriznog poreza od dva odsto na zarade iznad 480 eura, kao i ukidanje naknada za minuli rad u javnom sektoru. Simović je tada kazao da je bilo zahtjeva da se poveća PDV, zamrznu penzije, ukinu naknade za majke, poveća porez na lična primanja, ali da to nije prihvaćeno.
Samo pola godine nakon takvih stavova donosilaca odluka, Vlada je donijela novi paket mjera, nakon konsultacija sa MMF-om, koji je još prošle godine predlagao takve mjere štednje, od kojih će ukupan efekat, po riječima ministra finansija Darka Radunovića, u neto iznosu biti oko 117 miliona eura, što bi trebalo da rezultira uštedom od 2,1 odsto BDP-a.
Nove mjere štednje podrazumijevaju povećanje opšte stope PDV-a sa 19 na 21 odsto, povećanje akcize na cigarete, alkohol, uvođenje akcize na ugalj, te gaziranu vodu koja se zaslađuje, dok se niža stopa PDV-a od sedam odsto neće mijenjati. Planirano je i zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru, kao i smanjenje plata funkcionera za šest odsto.
Momo Koprivica (Demokrate) smatra da, ako nema slobodnih i poštenih izbora, nema ni sankcionisanja nerealnih obećanja.
– Ako nema čvrstih pravnih ograničenja koja bi sputala vlast, nema ni važne prepreke da se daju nerealna ili lažna obećanja. U tome leži i veza između političkog i ekonomskog sistema. Političke prevare kontaminiraju ekonomski život i dovode u pitanje stabilno funkcionisanje privrede. Najčešće se vara s pričom o novim radnim mjestima, a „mjere štednje” kriju.
Ako se ne drže obećanja dolazi do rasta rizika i neizvjesnosti u privredi. Samo neodgovorna, pohlepna i gramziva vlast ne brine koliku štetu pričinjava privredi izazivanjem neizvjesnosti i nepredvidivosti usled iznevjerenih obećanja. Ako se privreda ne može pouzdati u riječ subjekata ekonomske politike, neće biti ulaganja, dolazi do uzdržavanja od ulaganja u dugoročne projekte, ali i trošenja resursa na iznenadna prilagođavanja. O tome da se Vlada nalazi u dubokoj krizi i da nema viziju svjedoči činjenica da ministar finansija najavljenim mjerama štednje demantuje potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja koji se prije nekoliko mjeseci hvalisao da se neće dirati u PDV. U toj izjavi i obećanju se vidi prezir prema istini, ali i potcjenjivanje javnosti – smatra Koprivica.
On je istakao da je ekonomski program DPS-a, ne samo uoči prethodnih izbora, zapravo „paket prevara i nerealnih obećanja”.
– Ako čelnici koji vode državne organe krše obećanja, pitanje je da li će neki ozbiljan kreditor ili investitor, domaći ili inostrani, biti spreman da sarađuje sa državom koju oni predstavljaju. Iz mozaika obećanja i najava DPS-a moglo bi se zaključiti da su privredni resursi u punom pogonu, da se zemlja ne može odbraniti od navale investitora, ali sumorna i surova stvarnost sve to oštro demantuje – istakao je on.
Koprivica je naglasio da od obećanih radnih mjesta nema ništa, već da nezaposlenost raste, te da je u Nikšiću dostigla rekordan nivo.
– I baš je u tom gradu lansirano i čuveno obećanje stvarnog šefa režima o 40.000 novih radnih mjesta u Crnoj Gori, a došlo se u situaciju da je za jedan mandatni period u tom gradu manje 2.000 ljudi zaposleno, da se iz godine u godinu u našoj zemlji oglašava i po 3.200 radnih mjesta manje u odnosu na prethodne godine. Zatim, kad obećaju nova radna mjesta desi se i to da se poveća broj nezaposlenih visokoškolaca na birou rada za 700. Zaista je dug niz besmislenih obećanja od strane DPS-a – naveo je on.
Koprivica je naglasio da uoči prethodnih izbora nije bilo nijedne naznake mjera štednje u iskazima čelnika DPS-a.
– Nakon izbora koji su održani u atmosferi straha i brojnih izbornih mahinacija, kabinet premijera Duška Markovića preduzeo je niz mjera usmjerenih na srozavanje životnog standarda građana. Ekonomski program Markovićeve vlade je skroz sakriven od javnosti uoči izbora, tako da se može reći da ne uživa apsolutno nikakav legitimitet – poručio je Koprivica.
J.V.
Podrivaju povjerenje u sistem
– Princip moralne odgovornosti nalaže da se mora sprovesti u djelo ona riječ i ono obećanje na osnovu kojeg je dobijeno povjerenje građana. Aktuelnu vlast riječ ne obavezuje. Oni ne konsultuju sopstvenu savjest i kao takvi predstavljaju veliku opasnost za društvo i privredu. Ako subjekti ekonomske politike nemaju moć savjesti, nastaju lažna i nerealna obećanja, što podriva kredibilitet i povjerenje u sistem – poručio je Koprivica.
On je naglasio da je siguran i predvidiv ekonomski život od ključnog značaja.