Usvajanje uredbe o naplati poreskog duga imovinom u suprotnosti je sa Zakonom o reprogramu poreskog duga. Član 18 zakona jasno propisuje ukidanje takvog načina naplate poreskog duga, kazao je u intervjuu za „Dan” potpredsjednik SDP-a Raško Konjević.
– U decembru 2016. potpredsjednik Vlade Milutin Simović je tvrdio da se porez više neće naplaćivati imovinom i da neće biti povećanja PDV-a. Samo pola godine kasnije, Simović je predstavio povećanje PDV-a i ponovo vratio naplatu poreza imovinom. Potpredsjednik Simović je 31. jula tvrdio da su ugovori sa kompanijama Work fajnder i Đurković kompani u skladu sa zakonom, a samo mjesec dana kasnije kaže da je napravljen previd. On pojašnjava i da Vlada nije verifikovala zaključke kojima se daje saglasnost za te ugovore. Gospodin Simović ne samo što pravi „previde” kod poštovanja zakona nego „previđa” i šta vlada usvaja na svojim sjednicama – rekao je Konjević, koji je „Danu” dostavio verifikovane zaključke.
Istakao je da Vlada, sa jedne strane povećava poreze i akcize, čime opterećuje redovne poreske platiše, a na drugoj strani, oni koji duguju milionske iznose poreza, odnosno privilegovani među njima, svoje dugove plaćaju garažama i podrumima.
– SDP će pratiti detaljno naplatu poreskog duga i o tome obavještavati javnost jer ova uredba se donosi kako bi se nekolicini velikih poreskih dužnika stvorili uslovi da svoj dug ne plate novcem nego neupotrebljivim nekretninama. Ukupan poreski dug, prema zvaničnim informacijama, je preko 700 miliona, a tužilaštvo ćuti. Taj iznos je gotovo cjelogodišnji tekući budžet, to je na desetine škola, vrtića, objekata za policiju, vojsku, na desetine zdravstvenih ustanova. Taj novac nije nestao, neko ih je stavio u džep, a to je novac koji pripada građanima, a koji tajkuni nijesu platili – naveo je Konjević.
●Da li su Vaše optužbe i „prijetnje” tužilaštvom natjerale Vladu da donese novu uredbu, kako bi ugovore o naplati poreza imovinom pomenutih firmi uskladila sa njom?
– Jasno je da je moje javno upozorenje urodilo plodom i to mi je i bio cilj. Da ukažem da je Ministarstvo finansija predložilo nezakonit model naplate poreskog duga. Iako su „grčevito” u svom saopštenju od 31. jula tvrdili da je sve zakonito, samo mjesec dana nakon toga odustali su od te namjere.
Donošenje nove uredbe u suprotnosti je sa Zakonom o reprogramu poreskog duga. Ovakvim postupkom samo se želi u privilegovan položaj staviti nekoliko velikih poreskih dužnika koji milione eura obaveza prema građanima godinama nijesu plaćali. Kada pogledate izvještaj DRI o plaćanju poreza imovinom i jasnu preporuku da se prekine sa ovakvim modelom, očigledno je da Vlada to želi zbog „obaveza” prema nekim dužnicima.
Pozivam Ministarstvo finansija da na svom sajtu objavi sve zahtjeve koji su prispjeli kao i procjene vrijednosti te imovine kako bi zainteresovana javnost mogla da vidi svu nelogičnost i jasnu štetu po interese građana.
●Bili ste ministar finansija dok se pripremao zakon o reprogramu poreskog duga. Da li ste kao jedan od učesnika u izradi zakona zadovoljni njegovom primjenom?
– SDP nema većih primjedbi na sam zakonski tekst. To je iznuđen akt zbog 700 miliona poreskog duga. Naravno, sada je problem što se ne vidi jasna namjera Vlade za striktnom i neselektivnom primjenom ovog zakona. Posebno nakon usvajanja uredbe koja je u suprotnosti sa zakonom. Još kada vidite, recimo, primjer Montenegroerlajnza gdje je preko 37 miliona eura duga stiglo na naplatu polovinom godine, a da Vlada nema rješenje, onda se jasno vidi selektivnost u primjeni zakona o naplati poreskog duga. Montenegroerlajnz duguje oko 14 miliona eura poreza i to zaposlenima za doprinose.
D.M.
Pola milijarde završilo u privatnim džepovima
●Može li se naplativi poreski dug od oko 230 miliona eura ikada naplatiti i kako?
– Može ako se želi striktno primijeniti zakon. Bez selektivnosti i povlašćenih kompanija. Zakon može doprinijeti fiskalnoj disciplini, ali samo ako se primijeni. Donošenjem uredbe koja je suprotna zakonu jasno je da se odustaje od striktne primjene zakona.
●Šta je sa ostatkom duga od oko pola milijarde? Da li on postoji samo na papiru i ne može biti naplaćen?
– To je dug koji je nastao kao posledica lošeg rada nadležnih državnih organa. Sada zamislite kako bi budžet bio izdašniji da je taj porez naplaćen. Taj novac je otišao u nečije privatne džepove. Skoro 70 odsto tog duga je za poreze i doprinose čime je veliki broj građana oštećen jer im nijesu uplaćivani doprinosi i imaće problema kod povezivanja radnog staža i odlaska u zaslužene penzije.