U 2015. godini, 16 opština sa lokalnim preduzećima i javnim ustanovama je reprogramiralo 90 miliona eura duga na 20 godina i ove reprogramirane obaveze redovno se izmiruju, ali je u međuvremenu primijećen zastoj u izmirivanju tekućih obaveza, kazao je u intervjuu za „Dan” direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.
– Najveći je zastoj kod lokalnih preduzeća i javnih ustanova, kao i kašnjenje u podnošenju IOPPD obrazaca zbog čega je stvoren novi dug od 15 miliona eura.
Najveći iznos duga ima opština Nikšić, ali je ona u prethodne dvije godine, uz opštine Budva, Bar i Šavnik, značajno smanjila iznos duga. S druge strane, do značajnijeg rasta duga došlo je kod opština Pljevlja i Ulcinj, koje i najviše kasne u izmirivanju tekućih obaveza, kao i kod Berana i prestonice Cetinje – rekao je Mugoša, koji je tokom avgusta obišao najveći broj opština koje ne izmiruju tekuće obaveze.
– Na sastancima smo naglasili našu odlučnost da efikasnije naplatimo dug i od ovih poreskih obveznika i upoznali ih da će biti predmet mjera prinudne naplate kao i svi ostali obveznici koji kasne u plaćanju poreza, a ove mjere obuhvataće i iniciranje stečajnog postupka. Za izmirivanje duga u ratama shodno Zakonu o reprogramu aplicirala su 62 javna preuzeća i ustanove. Ukupan dug za reprogram iznosi 10,9 miliona, 49 obveznika iz ove kategorije u potpunosti je izmirilo jednokratnu uplatu od 598,7 hiljada, sedam obveznika je djelimično izmirilo obavezu od 131,7 hiljada – rekao je Mugoša.
• Koliko je u ovoj godini ukupno naplaćeno poreza i koliko je to u odnosu na prošlu godinu i plan za ovu?
– Od januara do avgusta ostvarili smo ukupnu bruto naplatu od 607,9 miliona, što je za 25,4 miliona eura iznad ostvarenja u istom periodu prošle godine, odnosno 14,7 miliona eura iznad plana naplate za osam mjeseci 2017. godine. U strukturi naplate naročito je važno istaći naplatu poreza na dodatu vrijednost koja je iznosila 127,44 miliona i naplatu poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih u iznosu od 394 miliona.
• Koliki je trenutni poreski dug i koliko je uvećan/smanjen u odnosu na isti period prošle ili kraj 2016. godine?
– Ukupan poreski dug na kraju 2016. godine iznosio je 567,6 miliona i u toku 2016. godine smanjen za čak 20 miliona eura. Kada je u pitanju trenutno stanje duga, moram naglasiti da se kompletan reprogramirani dug izmješta iz evidencije dospjelog duga, imajući u vidu da se kod reprogramiranog duga rok dospijeća pomjera na do pet godina, u zavisnosti od broja rata, odnosno vremenskog perioda u kojem pojedinačni dužnici otplaćuju reprogramirane obaveze. Zbog toga u ovom momentu nije moguće izvući presjek duga koji bi bio uporediv sa analizama vršenim prije sprovođenja reprograma. Međutim, moram navesti da su objavljivanjem Zakona o reprogramu poreskog potraživanja neki poreski obveznici odjednom prijavili obaveze koje se odnose na ranije, čak i višegodišnje periode, kako bi ih izmirivali u ratama, kao i da su, u svijetlu odredbe navedenog propisa da se kroz reprogram mogu izmiriti sve obaveze dospjele za plaćanje do dana objavljivanja javnog poziva, iskoristili moment objavljivanja javnog poziva za reprogram – 15. februar 2017. godine, obuhvativši zahtjevom za reprogram poreskog duga i poreske obaveze iz januara 2017. godine. Ovakva situacija prepoznata je u Poreskoj upravi, ali se poreskim obveznicima nije moglo negirati gore navedeno zakonsko pravo. Imajući u vidu da je samo kroz sistem reprograma od 6.431 obveznika - 5.475 obveznika, sa ukupnim osnovnim dugom od preko sto miliona eura, izmirilo jednokratnu uplatu, i na taj način obezbijedilo sebi nastavak otplate duga u ratama, očekujem da će trend smanjenja poreskog duga biti nastavljen, te da ćemo na petogodišnjem nivou uspjeti da obezbijedimo najveći dio naplativih potraživanja.
• Koliko je od tog duga naplativo, a koliko nije?
– Prema analizi poreskog duga izvršenoj sredinom prošle godine utvrdili smo da je 268,4 miliona iznos poreskog duga obveznika koji su prema kriterijumima Ministarstva finansija aktivni. Takve obaveze smatramo potencijalno naplativim i u tom smislu ulažemo maksimalne napore da ih i naplatimo. Tako je reprogramom poreskog duga obuhvaćeno preko 175 miliona eura, a mjere naplate biće usmjerene i na obveznike koji nijesu u reprogramu. Treba imati u vidu i preduzeća u većinskom vlasništvu, kao što je nacionalna aviokompanija, za naplatu čijeg duga očekujemo skoro rješenje od Vlade. Svakako da u poreskom dugu postoji i značajan dio obaveza koje su apsolutno nenanplative, imajući u vidu da se radi o višedecenijskim obavezama kompanija koje, kao nekadašnji giganti, nijesu preživjele period tranzicije, zbog čega su iza njih ostali ogromni dugovi, kako prema privrednim kooperantima, tako i prema državi. Situaciju dodatno usložnjava činjenica da se i na takva potraživanja na svakodnevnom nivou obračunava kamata, čime se dodatno opterećuje poresko knjigovodstvo i uvećava poreski dug.
• Da li se naplata doprinosa povećala ili smanjila u ovoj godini, u kojem iznosu, odnosno procentu?
– Ukupna naplata doprinosa za socijalno osiguranje u osmomjesečnom periodu iznosila je 300,3 miliona, što je za čak 23 miliona eura iznad ostvarenja u prošloj godini, a pet miliona eura iznad plana. Ovakav podatak naročito je ohrabrujući sa aspekta suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada, a ide u prilog naporima Poreske uprave da stepen poreske discipline u ovoj oblasti podigne na što veći nivo.
D.M.
Bez komentara o uredbi
• Kako komentarišete ponovno usvajanje uredbe o naplati poreza imovinom, s obzirom na to da je DRI ocijenila neefikasnom i da je država dobijala imovinu koju niko nije htio?
– Kao rukovodilac Poreske uprave koja predstavlja operativni organ unutar Ministarstva finansija, zadužen za praktičnu primjenu i sprovođenje poreske politike, ne bih posebno komentarisao pitanje Uredbe o plaćanju duga imovinom, niti ulazio u namjensku vrijednost imovine koju je država dobila njenom primjenom. Svakako, mogu da kažem da okvirno podržavam donošenje svih propisa koje na direktan ili indirektan način mogu doprinijeti efikasnijoj naplati poreza i smanjenju poreskog duga, pri čemu, naravno, u izradi propisa i praktičnoj primjeni istog, nadležni organi treba da uzmu u obzir i smjernice svih relevatninh činilaca, a u prvom redu Državne revizorske institucije, koja kontroliše rad cjelokupne državne uprave.
Policija ne bi imala veća ovlašćenja od inspekcije
• Jeste li za ili protiv formiranja poreske policije u okviru PU i iz kojih razloga?
– Pitanje potrebe formiranja Sektora za poresku policiju već dvije godine je aktuelna tema u medijima, pri čemu se populistički i neosnovano pokušava stvoriti ubjeđenje u javnosti da bi postojanje takve organizacione cjeline riješilo sve izazove s kojima se Poreska uprava, kao i sve poreske uprave regiona, Evrope i svijeta, suočava u sprovođenju svojih nadležnosti, kao i da bi rezultiralo naplatom kompletnog poreskog duga. Činjenica je da postojećom zakonskom poreskom regulativom nijesu predviđene nadležnosti i ovlašćenja poreske policije i ona ne bi imala veće nadležnosti od postojeće poreske inspekcije. Zbog toga bi formiranje organizacione cjeline koja ne bi mogla funkcionisati u punom kapacitetu bilo nesvrsishodno trošenje ljudskih i materijalnih resursa.
S druge strane, moram naglasiti da Poreska uprava i u trenutnoj organizaciji uspješno sprovodi aktivnosti u borbi protiv poreskih utaja i sive ekonomije.
Samo u toku 2016. godine Poreska uprava realizovala je 122 zahtjeva za dostavu podataka, primila 13 inicijativa za vršenje postupka inspekcijskog nadzora kod poreskih obveznika, a zajedničke akcije Poreske uprave, Uprave policije i Tužilaštva realizuju se u kontinuitetu.
Premašena naplata poreza na dobit
• Koliko je u ovoj godini trebalo da se plati poreza na dobit i koliko je dosad plaćeno?
– Plan naplate poreza na dobit za cjelokupnu 2017. godinu je 46,9 miliona, pri čemu smo dosad naplatili 45,6 miliona, što je četiri miliona eura iznad ostvarenja iz prošle godine, a tri miliona eura iznad plana za osam mjeseci ove godine. Očekujemo da ćemo plan naplate u naredna četiri mjeseca ostvariti ili i premašiti kada je u pitanju ova vrsta prihoda.