Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prognozira rast crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu sa tri na 3,7 odsto, dok je prognoza za 2018. godinu ostala na 3,3 odsto.
– Poslije donekle razočaravajućeg rasta od 2,9 odsto u prošloj godini, ekonomija je ubrzala u prvoj polovini ove godine sa procijenjenim rastom od 4,2 odsto na godišnjem nivou – piše u jesenjim prognozama EBRD-a za Crnu Goru.
Kako se ocjenjuje, to je rezultat uglavnom snažnog rasta privatne potrošnje, potpomognut do određenog stepena rastom državne potrošnje, dok su investicije i neto izvoz imali negativan doprinos rastu.
– Vodeći indikatori, kao što su dolasci stranih turista, gdje je zabilježen porast od 20 odsto u trećem kvartalu ove godine, ukazuju na nastavak snažnog rasta od sredine godine – naveli su iz EBRD-a u izvještaju objavljenom na njihovom sajtu i dodali da su zbog toga prognozirali rast BDP-a u ovoj godini na 3,7 odsto, a zadržali prognozu od 3,3 odsto za narednu godinu.
– Propratni rizici uključuju mogući štetni uticaj brzog rasta javnog duga, što može u budućnosti da zahtijeva bolne mjere štednje kako bi ga zadržali pod kontrolom – poručili su iz EBRD-a.
Crna Gora je u regiji jugoistočne Evrope, u kojoj je rast u ovoj godini povećan na 3,6 sa 3,1 odsto koliko je bio prognoziran u maju. Rast za narednu godinu prognoziran je na 3,3 odsto. EBRD je za cijelu grupu, ukupno 37 zemalja u kojima posluje, podigla procjenu za ovu godinu 0,9 procentnih bodova, na 3,3 odsto. Poređenja radi, u prošloj godini rast je iznosio svega 1,9 odsto.
– Među faktorima zaslužnim za sveobuhvatan uspon aktivnosti duž cijele regije izdvajaju se rast izvoza, oživljavanje investicija i više cijene na robnim tržištima – piše u izvještaju.
Za narednu godinu u EBRD-u predviđaju blago usporavanje rasta, na tri odsto, čime su takođe blago poboljšali majsku procjenu i to 0,2 procentna boda.
Ove godine rast je ubrzan u 27 zemalja i prvi put od 2010. godine uzlazni trend je zabilježen u velikom broju zemalja. Tako su u prvoj polovini godine sve zemlje, osim Azerbejdžana i Makedonije, zabilježile rast ekonomskih aktivnosti.
Nekoliko zemalja, prije svega Rumunija i Turska, bilježe stope rasta blizu onih iz perioda prije globalne finansijske krize.
Među rizicima za aktuelne procjene ponovo su izdvojene geopolitičke napetosti, tvrdokorne sigurnosne prijetnje, jačanje populističkih i anti-globalizacionih politika u razvijenim ekonomijama svijeta, te veliki stepen koncentracije izvora globalnog rasta.D.M.