Ekonomija POČELA ISPLATA KLIJENATA DAFINE I GAZDA JEZDE Gužve ispred CKB i Prve banke ■Preko Prve banke 2.100 štediša gazda Jezde i Dafine treba da podigne 2,2 miliona eura, a Pavićevićeva objašnjava da je gužve izazvao strah štediša piramidalnih štedionica da će ponovo ostati bez novca Iako su banke apelovale da građani ne žure sa naplatom deviznih sredstava i depozita položenih kod Dafiment banke i Jugoskandika Jezdimira Vasiljevića, jer isplata nije ograničena rokom, juče su poslovnice Prve banke i Crnogorske komercijalne banke bile prepune, a redovi su se otegli na ulicu.
– Svi zaposleni su na raspolaganju, jer je gužva nevjerovatna. Možda se narod plaši da će nestati sredstava pa su svi požurili da odmah podignu novac – kazala je juče „Danu” portparolka Prve banke Jelena Pavićević i navela da je preko Prve banke podneseno preko 2.100 zahtjeva za isplatu sredstava, a ukupno će biti isplaćeno preko 2,2 miliona eura.
Iz CKB-a nijesmo mogli dobiti ove podatke, jer portparol banke nije odgovarao na pozive i poruke „Dana”.
Građani koji su u redovima čekali isplatu glavnice uložene još prije dvije decenije u ove dvije piramidalne štedionice, nijesu bili raspoloženi da daju zvanične izjave za novine, a još manje da se slikaju.
– Dobro je, jer sam mislila da nikad neću vidjeti te pare. Požurila sam odmah da uzmem novac, jer koga su zmije ujedale i guštera se boji – rekla je jedna od klijentica gazda Jezde.
Kako su pojasnili iz Prve, novac mogu podizati vlasnici deviznih sredstava koji imaju prebivalište na teritoriji opština Podgorica, Nikšić, Bar, Plužine, Šavnik, Berane i Kolašin, a podnijeli su zahtjev za isplatu od 4. aprila 2008. do 4. aprila 2009.
– Deviznim sredstvima se smatraju neisplaćeni depoziti, smanjeni za iznose obračunatih kamata i obavljenih isplata (Dafiment banka) i deviznih sredstava (Jugoskandik). Ovom isplatom je obuhvaćen kumulativni iznos sredstava za isplatu, predviđen u periodu do 2012. godine, a preostala sredstva će se isplaćivati u ratama do 2017 – rekla je Pavićevićeva i dodala da zaposleni u banci deponentu uručuju potvrdu i izvještaj o visini prava na isplatu, koju je utvrdila nadležna komisija Ministarstva finansija. U izvještaju je naveden broj pod kojim je ministarstvo izdalo potvrdu, ime i prezime deponenta, adresa, jedinstveni matični broj, broj ugovora, iznos duga u originalnoj valuti i visina prava na isplatu u eurima.
– Korisnik potpisom preuzima potvrdu i stiče uslov za isplatu na šalteru. Utvrđeno pravo na potvrdi može biti i negativno, odnosno minusno, što znači da je korisnik podigao više sredstava i nema prava na isplatu. Ukoliko je utvrđeno pravo nula, to ukazuje na nepotpunost zahtjeva, za šta se može podnijeti prigovor, koji će banka proslijediti nadležnom ministarstvu. Korisnici, koji nijesu blagovremeno predali zahtjeve, dobiće novi rok do kraja godine. Ukoliko je pravo na isplatu naslijeđeno, primjenjuju se zakonski propisi, pa naslednik treba da ponese pravosnažno rješenje o ostavinskom postupku, uz istovremeno prisustvo i potpis svih naslednika,prilikom preuzimanja potvrde i isplate – pojasnili su iz banke.
Dodaju i to da banka konvertuje devizna sredstva u obveznice, koje je emitovala Vlada i koje su registrovane kod CDA i obavlja njihovu isplatu. Banke će deponentu deviznih sredstava, radi konverzije u obveznice, izdati potvrdu o konverziji deviznih sredstava u obveznice. Isplata obveznice obavlja se svakog radnog dana na isplatnim mjestima, tako da korisnik može da ih proda prije isteka poslednje rate isplate duga. D.M.
)){kind=small}
