B
udžet za narednu godinu će iznositi skoro dvije milijarde eura, a za njegovo finansiranje nedostaje skoro 300 miliona eura. Toliko novca će Vlada morati da pozajmi da bi otplatila dugove iz prethodnog perioda i finansirala izgradnju autoputa. Predlog Zakona o budžetu je usvojen sinoć, a danas će biti prezentovan u vili Gorica i objavljen na sajtu Vlade. Sinoć je usvojen i predlog makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja od 2017. do 2020. godine.
Od skoro 300 miliona eura, na otplatu dugova će otići oko 105 miliona, dok će se autoput finansirati sa preko 190 miliona eura. Za tekuću potrošnju se neće uzimati pozajmice, pokazuju podaci iz nacrta Zakona o budžetu u koji je „Dan” imao uvid.
Pozajmica od skoro 300 miliona je manja od ovogodišnje planirane za preko 150 miliona, a manja je i od zaduživanja planiranog sanacionim planom, koji je usvojen lani. Sanacionim planom je za ovu godinu planirano zaduživanje od 375 miliona eura, ali je smanjeno jer je u međuvremenu povećan PDV na 21 odsto, kao i akcize. Rast prihoda od PDV-a u narednoj godini je skoro 80 miliona eura.
Sa zaduženjem od skoro 300 miliona, od 2015. do kraja 2018. godine, ispada da će Vlada pozajmiti ukupno dvije milijarde eura.
Deficit budžeta će iznositi 115 miliona i skoro je duplo manji od deficita projektovanog za ovu godinu.
Potpredsjednik GP URA Miloš Konatar je kazao da je predlog budžeta za 2018. godinu bolji nego prethodi, iz razloga što se ne pozajmljuju sredstva za finansiranje tekuće potrošnje.
– To je korak naprijed, ali se i dalje zadužujemo više stotina miliona. Zadužićemo se manje nego prošle godine, ali i dalje raste javni dug. Pitanje je i da li će oko 105 miliona eura predviđenih za otplatu duga biti za refinansiranje obaveza, ili na naplatu dolaze rate koje treba platiti. Ako su rate, onda smo ušli u začarani krugi to je neodrživo na duži rok – istakao je Konatar.
On je naveo da je povećanje PDV-a i akciza, kao i bolja naplata poreskog duga uticala na manje zaduživanje u odnosu na sanacioni plan.
– Čim se poveća poreska disciplina, možemo da imamo koliko toliko održive finansije. Ako svi budu plaćali poreze možemo da imamo stabilan sistem, ali je za to potrebna dugoročna politička volja. Takođe, ne treba sa porezima da se opterećuju građani – naveo je Konatar.
Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica smatra da konstantno i neumjereno zaduživanje stvara potrebu za povećanjem poreza u budućnosti.
– To zna privreda i na te buduće poreze gleda kao na nadolazeći trošak, a što je destimulativno za ulaganja i razvoj privrednih aktivnosti. Takvo zaduživanje će dodatno obarati kreditni rejting države te će pod sve gorim uslovima dolaziti do novih kredita i zajmova. Ono što kod zaduživanja nosi najviše problema jeste način upotrebe. Žalosno je što se zadužujemo za otplatu ranijih dugova i kamata, a ne radi formiranja velikih energetskih sistema i proizvodnih kapaciteta koji bi stvarali novu vrijednost – ocijenio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, fiskalna politika Vlade je izrazito antisocijalna jer najveći teret javnih finansija nosi najširi krug običnih građana kao obveznici posrednih poreza, a najviše koristi od tog sistema uživa uži krug subjekata.
– Činjenica da će se Vlada zadužiti za 105 miliona eura radi otplate dugova i obaveza iz ranijeg perioda govori da je država u ekonomski i finansijski opasnoj zoni. Izdaci za kamate i otplate ranijih dugova sigurno će drastično premašiti brojne stavke u kapitalnom budžetu. Iz toga jasno slijedi da budžet nije razvojni, već dužnički i potrošački – zaključio je Koprivica.D.M.
Moratorijum na finansiranje tekuće potrošnje
Konatar je najavio da GP URA planira da predloži uvođenje moratorijuma na zaduživanje za tekuću potrošnju.
– Time bi se sistemski uredilo da se za tekuću potrošnju ne može zaduživati – rekao je Konatar.
Vlada se godinama zaduživala kako bi finansirala tekuću potrošnju, odnosno plate državnog aparata, penzije i ostale troškove koji bi trebalo da se finansiraju od poreza, doprinosa...