-piše: goran ž. komar

Uvjeren sam da bi bilo veoma korisno ispitati ukupna djelovanja uprava Topaljske komunitadi od časa propasti Mletačke republike, dakle, djelovanja ka svim subjektima od kojih se mogla očekivati korist kako bi se sačuvala dragocjena istorijska tekovina ove najmlađe bokeške srpske opštine. Veliku važnost za slikanje prilika u kritičnom periodu neposredno poslije pada Mletačke republike ima drugo pismo Jovanu Stratimiroviću u kojem ga Topaljni obavještavaju o rezultatu razgovora njihove delegacije sa baronom Rukavinom, ali i postavljenju na čelnu poziciju konte Luiđi Burovića koji „bi postavljen za prešida i suda od sve naše deržave”. Već sledećom rečenicom Topljani kazuju o nepravilnosti i nepravičnosti ovoga izbora: „Ovi siromaški puk i glavari svikolici mole vas i Bogom zaklinju da prosite na ime njegovo što bi bio dignut ovi sudac, uzrok očitije imali bismo zaplakati se suproć istoga Burovića i njegova nepravetnoga vladanija...” Njime, zaista, sublimiraju iskaze desetina starih predstavki mletačkom Senatu i providurima povodom represivnog djelovanja niza regionalnih vlastodržaca. Zanimljiva je činjenica da je Luiđi Burović direktni naslednik konte Ivana Burovića, ličnosti Morejskog rata, visokog mletačkog operativca i novskog nadintendanta koji je novskim krajem „žario i palio” na početku 18. vijeka. Pisma se dostavljaju putem Pođanina Boška Kvekića, veliku brigu za Komunitad izražava najbolje rečenica iz drugog pisma: „Pođi sam, vodi družine, čini sve što sam znaš i kako te Višnji nauči i bratcku hljubav i s ovom kako i prokurom našom, samo nemoj da ovako propanemo da smo porugani gori o(d) drugije kraina”.
Arhivska zaostavština Topaljske komunitadi koja je na različite načine stizala u Zagreb putem istoričara i političara Ivana Kukuljevića Sakcinskog pomenuta je u prilozima: V. Mošin – S. Traljić, Ćirilske isprave i pisma u Arhivu Jugoslavenske akademije, Starine JAZU, knjiga 46 (1956), 97–144; V. Mošin, Ćirilski rukopisi i pisma Nacionalne Sveučilišne biblioteke u Zagrebu, Radovi Staroslovenskog instituta, knjiga 5 (1964) 163–233.
Pružena dokumenta čuvaju se i danas u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. I ovom prilikom, toplo zahvaljujem Upravi HAZU na ostvarenim uvidima.
1.Topla, 20. juli 1798.
Pismo Topaljske komunitadi Jovanu Stratimiroviću. Daje se punomoć za zastupanje komunitadi
Kopija
Na Mletke svijetlomu i blagorodnomu i našem blagodjetelju bratu i zaštitelju g(ospodi)nu: kape(tan) Jovanu Jovoviću od Stratimirovića vijernomu, izbranomu i serdačnomu kraičniku i pr(ijatelju): poklon i pozdrav bracka.
Mi kap(etan) i suđe od komun(itadi) Novske na ime ostalije glavara i sve vlasti od nie nam dato činiti za prokaratura od ove iste komu(nitad)i: presvijetloga g(ospodi)na: Jovana Jovovića od Stratimirovića dajući mu svu cijelu vlast, da on, g(ospodi)n: Jovović može prikazati se na ime sve ove naše komu(nitad)i: na svaki sud i tribunal našego premilostivago cara i ćesara France(š)ka Drugoga i od istoga prositi sve ono što znati bude da je za bolje našu čast i korist ovoga siromaškoga i vijernoga puka ko(j)i je svojevoljno iskao biti u istoga našega Previjernoga ćesara i milostivnoga cara Franceška Drugoga, dajući mu vlast da ne samo što on može prikazati se na svaki sud našego cara i ćesara našego Fr(anšeska): Vtorago: ma da može on drugome dati iste vlast(i) i poslati u Beč, ako on s njegovom personom ne bi mogao poći, obećajući mi niže podpisati da sve ono što on uzište na ime ove komunitadi i što li obeća da ćemo vijerno i tverdo deržati i ispuniti anulajući mi svaku drugu prokuru i dac(iju) i razumuiću (!) da svaka druga od ove ne ima imati snage nijedne ni vlasti. I za uvjerenije podpišujemo se i postavljamo naš pečat bratinski.-
Erceg: Novi: na: 20: jula serbs(k)i: 1798: devedeset i osam
Ostoja Cernogorčević kape(ta)n: o(d) kumunitadi (!)
Marco Comlenovich giudice dell com:d
Boško Kvekić suđa ot komunitadi...
Todor Ozrinić suđa ot komunitadi
Gligo Petrović kanz(alijer) ot komunitadi
(NASTAVIĆE SE)