Ministarstvo unutrašnjih poslova već početkom naredne godine ukinuće disciplinsku komisiju koja je pokretala najveći broj postupaka za preispitivanje zakonitosti postupanja policijskih službenika. Umjesto toga, sumnjive policajce, shodno odredbama novog zakona o državnim službenicima i namještenicima koji će stupiti na snagu u januaru, preispitivaće nova disciplinska komisija koja će da bude zadužena za sve državne, lokalne i policijske službenike.
Istraživač javnih politika u Nevladinoj organizaciji Institut Alternativa Dina Bajramspahić, koja je član radne grupe za izradu novog zakona o unutrašnjim poslovima iz kojeg se briše postojanje disciplinske komisije MUP-a, ocijenila je ovo postupanje kao veoma negativno. Bajramspahićeva je objasnila da rad dosadašnje komisije nije bio na najboljem nivou, ali je kažnjavanje nezakonitog postupanja policajaca bilo na makar nekom nivou. Novo rješenje, osnivanje novog organa koji će biti zadužen za sve državne i lokalne službenike, prema ocjeni Bajramspahićeve, loše je iz više razloga. Naime, uklanja se organ koji je u najvećoj mjeri kažnjavao policajce zbog neprofesinalnog postupanja, a ta, veoma važna pitanja, prepuštena su novoj komisiji koja nema iskustva sa policijskim poslovima. Objasnila je i da nije realno očekivati da kaznena politika novog organa ostane na istom nivou, kamoli da se poboljša, s obzirom na to da će jedna komisija preispitivati postupanje desetina hiljada državnih i lokalnih funkcionera.
– Veoma je loše što MUP namjerava da ukine disciplinsku komisiju na nivou MUP-a i da disciplinska komisija koja će biti tek formirana stupanjem na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima (u januaru) bude zadužena za sve državne, lokalne i policijske službenike. To je krajnje neodgovorno rješenje. Priroda policijskog posla je mnogo drugačija od klasičnog službeničkog posla. Zato je trebalo zadržati specijalizovanu komisiju koja ima iskustva u radu sa policajcima – kazala je Bajramspahićeva.
Podsjetila je da rezultati istraživanja Instituta Alternativa o integritetu policije u Crnoj Gori pokazuju da nije beznačajan broj postupaka koji se vode protiv policijskih službenika. Ipak, rezultati istraživanja pokazuju i da za propuste na radu i nezakonito postupanje odgovaraju samo niži policijski službenici.
– To su najčešće službenici sa nižih radnih mjesta i manji propusti, dok je sistem neefikasan u utvrđivanju odgovornosti za ozbiljne propuste – dodaje Bajramspahićeva.
Ona je ukazala na činjenicu da MUP po sistematizaciji broji 4.600 zaposlenih, a da su rezultati nedovoljni i da se prepoznaje prostor za veću doslednost u pokretanju postupaka.
– Disciplinski postupak pokreće disciplinski tužilac na osnovu informacija koje dobija od rukovodilaca. Primjećuje se da u nekim organizacionim jedinicama policije rukovodioci pokreću više slučajeva, a u nekima manje, a za iste ili slične primjere povrede službene dužnosti koje se često ponavljaju i to nije dobro. Tako je u 2017. godini bilo pokrenuto 63 postupka za utvrđivanje teže disciplinske odgovornosti, u 2016. bilo ih je 90, godinu dana ranije 86, dok su tokom 2014. godine pokrenuta 92 postupka. Zato je potrebno da menadžment policije utiče na rukovodioce kojih je po procjenama preko 200, da se ne prave izuzeci i ne postupa selektivno jer se time narušava pravičnost u postupanju i povjerenje samih službenika u službu a time ukupno funkcionisanje policije – pojašnjava Bajramspahićeva.
Naglasila je da se uprkos tome mora priznati da disciplinska komisija MUP-a sankcioniše više policijskih službenika nego „državna” disciplinska komisija, nadležna za oko 8.000 svih zaposlenih u državnoj upravi, dok za lokalni nivo nema podataka.
– Nelegitimno je kazniti ijednog policajca za propust u radu, kad drugi nijesu kažnjeni ni za krivična djela. Primjeri predmeta pred Disciplinskom komisijom: „nije učestvovao u obezbjeđivanju javnog okupljanja bez opravdanja”, „propustio da izvrši kontrolu ulaznih štambilja”, „spavao tokom patrole”, „odbili izvršenje naređenja rukovodioca Sektora – da saslušaju u svojstvu građanina dva lica, na način što su zahtijevali pismeno naređenje načelnika Odjeljenja bezbjednosti”, „nije predao telegram s oznakom hitnosti načelniku”, itd, itd. Naravno da ima i ozbiljnih propusta, mada mnogo rjeđe, ali se kroz disciplinski postupak može izreći i prestanak radnog odnosa – kazala je Bajramspahićeva, podsjećajući da su ove godine pronašli dva važna predmeta u kojima su policijski službenici bolovanjem izbjegavali da odgovaraju pred disciplinskom komisijom.M.V.P.
Izbjegavaju odgovornost na višim nivoima
Bajramspahićeva je ukazala da se primjećuje da službenici na višim pozicijama odgovaraju u manjoj mjeri, da nema sistemskog odgovaranja za rezultate i da imamo niz slučajeva gdje je pod političkim uticajem postignuta prećutna saglasnost da niko neće odgovarati.
– U prvom redu mislim na odgovorne za prekomjernu upotrebu sile nakon protesta, ali je, nažalost, lista mnogo duža. Krivična odgovornost policijskih službenika je posebna tema i tu iako ima pomaka, takođe nijesu dosledni – pojasnila je Bajramspahićeva.