Ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove, po svemu sudeći, počinio je Arsenije Stanović (22), sa kojim je bila u dugogodišnjoj emotivnoj vezi. Beživotno tijelo Ukrajinke pronađeno je minulog petka izmasakrirano u njenom stanu u Kotoru, a istražitelji sumnjaju da je motiv ubistva prevara i da se radi o zločinu iz strasti, za koji počiniocu prijeti 10 do 40 godina robije.
Prema informacijama iz policije, Lašmanova je više puta izbodena po tijelu. Takođe, kako je utvrđeno, ona se sa napadačem borila, na šta ukazuju tragovi pronađeni na licu mjesta. Kako je ranije objavljeno, policija je prikupila mnoštvo materijalnih dokaza koji ukazuju da je zločin počinila osoba sa kojom je Ukrajinka bila u dugogodišnjoj emotivnoj vezi.
Za Stanovićem je raspisana potjernica. Istraga je do sada utvrdila da ubistvo Ukrajinke nema veze sa kotorskim kriminalnim klanovima.Među pronađenim tragovima je i DNK osobe za koju se sumnja da je ubila Lašmanovu. Inspektori na osnovu izuzetih dokaza pretpostavljaju da je i napadač povrijeđen u zločinu iz strasti. U okviru istrage saslušano je više osoba.
Pri identifikaciji osumnjičenog za ubistvo policiji je pomogao pregled snimaka sa kamera koje su postavljene u okolini zgrade u kojoj je Lašmanova stanovala, ali i analiza listinga telefonskih komunikacija koje je žrtva ostvarila poslednjih mjeseci.
– Usled manjka informacija, reći ću samo šta se u krivičnopravnom smislu podrazumijeva pod niskim pobudama. Ubistvo iz niskih pobuda je teško ubistvo koje vrše amoralne i beskrupulozne osobe. Radi se o motivima nedostojnim prosječnog čovjeka. Niske pobude su mržnja, zavist, pakost, zloba, pohlepa, netrpeljivost i slično. Ljubomora ne predstavlja nisku pobudu. Ona će se karakterisati kao niska pobuda jedino ako je iz nje proistekla niska pobuda kao što je mržnja – pojasnio je kriminolog Velimir Rakočević.
Prema prvim informacijama, Arsenije Stanović nije bezbjednosno interesantna osoba i nema upliv u kriminalni svijet niti je ranije osuđivan.
Lašmanova je već neko vrijeme živjela u Crnoj Gori. Radila je kao konobarica, ali pod njenim imenom nalazi se veliki broj nekretnina, pa se bogatstvo te Ukrajinke procjenjuje na više miliona. Ona je bila direktorica kompanija Mimoza grup i „Sea trade” i vlasnica tri restorana u luksuznom kompleksu Porto Montenegro u Tivtu. Osim toga, Lašmanova je raspolagala kompleksom „Perla” i salonom ljepota Femme fatale, koji se nalazi u hotelu Tre canne u Budvi. Prema nezvaničnim informacijama, iza firme Mimoza grup stoji ruski biznismen Valerij Zadorin. On je vlasnik kompanije Aroma, jedne od najvećih firmi za trgovinu luksuznim proizvodima u Rusiji.
U stanu ubijene Ukrajinke zatečeni su tragovi krvi, a na njenom tijelu tragovi nasilja. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su odmah po prijavi došli na lice mjesta i obezbijedili ga, a uviđaj je obavio viši državni tužilac (VDT) Željko Tomković.
– Još uvijek nije identifikovano nijedno lice koje bi moglo biti osumnjičeni, odnosno izvršilac ovog krivičnog djela. Od sudije za istragu Višeg suda u Podgorici zatraženo je donešenje naredbe o pribavljanju listinga telefonskih komunikacija za određene brojeve. Prilikom uviđaja su izuzeti određeni materijalni tragovi koji će biti predmet vještačenja –kazao je tom prilikom tužilac Tomković. VJ.D-B.m.


Saslušan otac osumnjičenog Zoran Stanović

Osumnjičeni je sin Zorana Stanovića, komandira ekspoziture Granične policije na tivatskom aerodromu, koji je ranije pominjan u medijima zbog sumnje je prilikom prijavljivanja svog imovinskog kartona sakrio dio imovine. Novine su tada pisale da Stanović nije prijavio stan u luksuznom hotelu Tre canne u Budvi.
Iz policije je „Danu” nezvanično potvrđeno da je Zoran Stanović saslušan u okviru istrage o ubistvu Lašmanove i da se izjašnjavao na okolnosti kretanja svog sina poslednjih dana, njegovog odnosa sa ubijenom i svih ostalih detalja vezanih za njihovu emotivnu vezu i kontakte.
Zorana Stanovića je za zloupotrebe na poslu ranije optuživao policajac Vesko Knežević, koji je jedno vrijeme s njim radio na aerodromu Tivat. Knežević je krajem 2011. godine protiv Stanovića podnosio i krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, nanošenje uvreda i ometanje službenog lica u vršenju dužnosti. Te prijave su odbačene jer tužilaštvo nije imalo dovoljno dokaza za podizanje optužnice.