Crna Gora će Srbiji morati da dostavi dokaze protiv Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića prije njihovog eventualnog hapšenja i izručenja. Prema tamošnjem zakonu, ukoliko Ristić i Bogićević budu uhapšeni po crnogorskoj potjernici, srpski pravosudni organi će tražiti da im se dostave dokazi protiv njih dvojice, nakon čega će se izjasniti sud i Ministarstvo pravde Srbije. Slična pravna situacija bila je prije par godina kada su u Crnoj Gori, po potjernici Srbije, uhapšeni Goran Soković i Dejan Šekularac, koji se terete da su pripadnici klana Darka Šarića. Tada je Crna Gora tražila da im Srbija dostavi dokaze protiv njih dvojice, kako bi bili izručeni, ali pošto su oni to odbili, crnogorske vlasti su odmah pustile iz pritvora Sokovića i Šekularca i oni nijesu izručeni.
Crnogorski pravosudni organi raspisali su potjernicu za ruskim državljanima Eduardom Širokovom (46) i Vladimirom Popovom (36), kao i za Nemanjom Ristićem (43) iz Beograda i Predragom Bogićevićem (47) iz Kragujevca. Oni se potražuju zbog sumnje da su, navodno, počinili krivična djela pokušaj terorizma.
Srbija i Crna Gora imaju ugovor o izručenju sopstvenih državljana, koji su dvije zemlje potpisale još 2013. godine, koji predviđa ispunjavanje određenih zakonskih uslova.
Ukoliko Ristić i Bogićević budu uhapšeni u Srbiji, nadležni sud će, kako prenose beogradski mediji, odlučivati najprije da li će im biti određen pritvor. Ako Crna Gora u međuvremenu dostavi zamolnicu za njihovo izručenje, ona mora biti potkrijepljena spisima iz predmeta, odnosno dokazima kojima tužilaštvo Crne Gore raspolaže. Nakon toga, o tome će se izjašnjavati sud, koji treba da utvrdi da li su ispunjene pretpostavke za izručenje. Ukoliko se sve pretpostavke za izručenje ispune, konačnu odluku donijeće ministar pravde Srbije.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović izjavio je da Srbija nikoga ne štiti i da će postupati po Interpolovoj potjernici.
Slična situacija oko izručenja desila se 2010. godine, kada su po potjernici Srbije u Crnoj Gori uhapšeni Goran Soković i Dejan Šekularac. Srpska policija ih je potraživala zbog sumnje da su organizovali šverc kokaina iz Urugvaja preko luke Bar u Srbiju, Albaniju, Italiju i zemlje zapadne Evrope.
Iako je Srbija tražila njihovo izručenje, do toga nije došlo jer je Crna Gora zahtijevala da im se uz zamolnicu za njihovu ekstradiciju dostave i dokazi protiv njih dvojice. Istražni sudija Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović tada je ukinuo pritvor Šekularcu i Sokoviću, nakon što ga je tadašnji specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala Đurđina Nina Ivanović obavijestila da ne postoji zakonski osnov da se protiv njih dvojice pokrene krivični postupak u Crnoj Gori i da Srbija nije dostavila dokaze.
U naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog tužilaštva vezano za aferu „državni udar” navodi se da su Širokov i Popov organizatori terorističke grupacije i da su se nekoliko puta u Rusiji sastajali sa Aleksandrom Sinđelićem, sada svjedokom saradnikom.
Njemu su, navodno, dali najmanje 200.000 eura za nabavku naoružanja i opreme, ali i za formiranje grupe za terorističku akciju, planiranu za 16. oktobar 2016. godine, po završetku glasanja na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Prema tvrdnjama specijalnog tužioca Milivoja Katnića, planirali su da uhapse, pa potom i likvidiraju Mila Đukanovića. Osim tih tvrdnji, Katnić dosad nije ponudio nijedan materijalni dokaz za svoje tvrdnje, a oružje, koje je trebalo da bude korišćeno u toj akciji, uništio je Mirko Velimirović, po sopstvenom priznanju, ali bez konkretnih materijalnih dokaza kojim bi potvrdio da je tačna ta njegova tvrdnja.D.Ž.
Ristić: Crnogorsko tužilaštvo je kriminalno
Nakon što je ozvaničena Interpolova međunarodna potjernica za Nemanjom Ristićem, on je beogradskim medijima kazao da je spreman da raskrinka nalogodavce i scenariste ove ujdurme.
– Spreman sam da odgovorim na sva pitanja srpskim vlastima, ali ne i kriminalno korumpiranoj organizaciji koja sebe naziva crnogorskim tužilaštvom – kazao je Ristić.