U sklopu Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću preksinoć su ljubitelji umjetnosti u gradu pod Trebjesom u galeriji „Ilija Šobajić” bili u prilici da prisustvuju otvaranju izložbe dokumenata „Njegoš u crnogorskim i ruskim arhivima” autora Srđana Pejovića. Organizatori izložbe su Državni arhiv Crne Gore – Arhivski odsjek Nikšić i Muzeji i galerije Nikšić.
Pejović je rekao je da je prije dvije godine sa kolegama iz Rusije, koji su ponudili pojedina dokumenata, osmislio ovu izložbu.
- Cilj izložbe je da se ilustruju, a potom dokumentuju, raznorodna interesovanja djelatnosti, ideje, odnosi Petra Drugog Petrovića Njegoša u mjeri u koliko to ova forma naučnog predstavljanja dozvoljava. Razumljivo je da ovakav presjek autentične dokumentacije o jednom svestranom duhu i njegovom djelovanju ne može pružiti sveobuhvatnu i cjelovitu sadržinsku strukturu. Sama izložba, kao naučno-popularna forma, i pored ozbilja naučne građe, nije dozvoljavala širi izbor zbog načina njene prezentacije. Imajući sve ovo na umu, Državni arhiv je nastojao da ovom i drugim prigodnim tematskim izložbama obilježi jedan od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji – dva vijeka od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša. Delikatan je bio zadatak da se Njegošev lik i djelo, izborom iz značajne i raznorodne dokumentarne osnove, uspješno predstavi ovim mozaikom pisanih svjedočanstava - kazao je Pejović.
On je pojasnio da izložba sadrži raznorodnu dokumentaciju i iz crnogorskih arhiva i nešto iz ruskih arhiva.
- Puno je važnije što smo se prilikom rada na ovoj izložbi čuvali da ne ostavimo utisak nekih pretenzioznih integralnih tumača lika Petra Drugog Petrovića Njegoša već smo se potrudili da malo tu jednu svestranu ličnost da je predstavimo kroz njegov odnos prema arhivarijima i arhivima. On je učinio za kratak život dosta za čuvanje arhivske građe minulih epoha. Njegoš radi tri stvari koje su vrlo bitne za Crnu Goru – prenosi svu arhivsku građu iz Manastira na čuvanje u Biljardu, što svjedoči o njegovom shvatanju karaktera te građe, drugo, trudi se, svjestan da ta građa propada, i daje je na korišćenje jer je znao da ona treba da bude objavljena i treće, znao je da obična svijest to teško vidi i ne pridaje joj značenje. Pokušali smo da ovaj odnos odredimo sa distance, a izbor dokumenata je samo mozaik koji ilustruje i dokumentuje neka njegova raznorodna interesovanja – naveo je Pejović.
L.N.
Od Rusije 16 dokumenata
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Stevan Radunović naglasio je da u toj ustanovi nastoje da građu koju imaju čuvaju i prezentuju, ali i približe potencijalnim korisnicima.
- Takođe nastojimo, koliko je to moguće da dobijemo građu i iz drugih izvora bilo da su oni u Crnoj Gori ili van zemlje. U sklopu ovakvih aktivnosti nastala je ova izložba. Nju pretežno čine dokumenta iz nekih drugih držalaca u Crnoj Gori, ali i iz arhiva Rusije. Kroz saradnju sa njima dobili smo, istina ne puno, 16 dokumenata, ali koja su za nas važna i značajna tim prije što iz tog perioda nažalost, sticajem nepovoljnih okolnosti mi u Državnom arhivu nemamo toliko puto dokumenata. Od tih i od dokumenata koja su nam bila dostupna u Crnoj Gori sklopljena je ova izložba, po našoj ocjeni značajna i uspješna, koju prati jako kvalitetan katalog. To je bio naš doprinos obilježavanju 2013. godine 200.godina od rođenja Njegoša - kazao je Radunović.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
