Povodom obilježavanja 140 godina od rođenja velikog rumunskog i svjetskog vajara Konstantina Brankušija, Ambasada Rumunije i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” organizovali su na Cetinju svečanost u čast slavnom umjetniku.
Otvarajući izložbu publikacija objavljenih u Rumuniji i na rumunskom jeziku koju je Nacionalna biblioteka Crne Gore iz svojih fondova priredila u znak sjećanja na velikana skulpture, direktorica Jelena Đurović kazala je da ovaj izuzetan događaj predstavlja još jednu priliku kojom se jača kulturna saradnja između Crne Gore i Rumunije.
- Brankuši je jedan od najuticajnijih vajara s početka 20. vijeka, čija se djela nalaze u muzejima širom svijeta, počev od Francuske, SAD, Rumunije, Austrije... Pripada onim velikim stvaraocima čija su djela u svijetu pokazala vanrednu umjetnost koja je proistekla iz duhovnog nasljeđa njegovog naroda bogatog mitovima, vjerovanjima, legendama i folklorom – kazala je Đurović.
Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Ferdinand Nagi govorio je o biografiji umjetnika podsjećajući da je Brankuši rođen u Rumuniji 1876. u malom selu Oltinije u podnožju Karpata te da je kao jako mlad napustio svoje rodno selo i ušao u Školu umjetnosti i zanatstva Krajove, a potom u Školu lijepih umjetnosti u Bukureštu.
- Putujući dijelom Evrope, zadržao se u Minhenu gdje je proveo neko vrijeme u Kunst akademiji, prije nego što će stići u Pariz. Od svog dolaska u Pariz, obrazuje se u Školi lijepih umjetnosti. Ogist Roden koji je u to vrijeme uživao međunarodnu slavu i imao skoro 50 asistenata, primjećuje Brankušijev rad i predlaže mu da radi za njega. Međutim, samo mjesec dana u Rodenovom ateljeu, Brankušiju je bilo dovoljno da procijeni da “ne može ništa postići u sjenci velikog drveća” – ispričao je ambasador Nagi.
On je dodao da je Brankuši u svom umjetničkom izrazu težio sintezi apstraktnih oblika i nadrealističkih ideja te da je to suštinska razlika sa Rodenom jer se Brankuši ne predstavlja kao kreator već kao posrednik sposoban da u materijalu koji obrađuje otkrije „kosmičku suštinu materije”.
O životu i stvaralaštvu slavnog vajara govorila je i ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Veronik Brimo koja je istakla da je Brankuši radio i stvarao u Francuskoj i Rumuniji pa su, kako je rekla, ponosni što dijele ovako velikog umjetnika.
- Valja pomenuti da je Brankuši nastajao, radio i stvarao krajem 19. i početkom 20. vijeka kada se veliki broj umjetnika udružuje, zajedno radi i uvijek traži suštinu života i bivstvovanja. U početku se bavio tradicionalnim metodama i klasičnim slikarstvom koje je njegovao još u svom kraju ali je ubrzo prešao na plastične forme stalno tražeći nove ideje i nove podrške svom radu. Sa slikarstva je prešao na skulpturu i mnoge od njih je kao legat ostavio Fancuskoj, a muzeji u kojima su izložena njegova djela i izložbe koje se organizuju širom svijeta danas su jako su posjećeni – kazala je Brimo.
Z.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
