Prof. dr Sonja Tomović Šundić bila je gost tribine Crnogorske akademije nauka i umjetnosti ,,Petar Drugi Petrović Njegoš”, na kojoj je govorila na temu ,,Njegoševa estetika”. Biobibliografske podatke predavača pročitao je Aleksandar Čilikov.
-Njegoš je po svojim umnim sposobnostima, po svom pjesničkom umijeću, po svom filozofskom smislu i filozofskom daru nadmašio sve što je stvoreno u našoj kulturi. On je najviši domet našeg pojmovnika i jezika, načina mišljenja. Njegovo djelo je naš identitet, kultura i duh, slika u vremenu bezvremena, vrijednost i izvor vrijednosti – kazala je prof.dr Sonja Tomović Šundić. Ona je dodala da je Njegoš tvorac jezika koji je proširio naš jezik novim smislom, terminima, pojmovima i neologizmima.
-Njegoš je evropski intelektualac. Pojavom, konverzacijom, duhom, duhovnošću, duhovitošću, obrazovanjem, manirima i stilom, po porijeklu, plemstvu, dostojanstvu, pjesničkom talentu, filozofskim idejama, estetskim čulom, smislom za ljepotu, Njegoš svojim ukupnim djelom korespondira sa filozofskim pojmovima evropske tradicije, sa najboljim književnim i pjesničkim tvorevinama pjesničkog tla – kazala je Tomović Šundić. Ona je dodala da se Njegoš drži temeljnih ideja antičke i srednjovjekovne estetike, ali istovremeno njegove ideje o ljepoti i njegova estetička koncepcija može se dovesti u vezu sa savremenim estetičkim teorijama.
-Estetski doživljaj kod Njegoša je blizak religioznom doživljaju. Kada govorimo o Njegoševoj religiji, jedan od odgovora jeste da je upravo estetski, vizuelni i auditivni doživljaj kosmosa zapravo kod njega istovremeno i religiozni doživljaj. Kod Njegoša religioznost treba shvatiti u jednom najdubljem ličnom, neposrednom opitu velike energije kosmosa. Lijepo je, kao za antičke mislioce, srazmjera, sklad i proporcija, i kao za srednjovjekovnu estetiku Njegoš veoma uvažava princip svjetlosti. Dakle, kod njega je svjetlost ili svesvjetlost najviši oblik ljepote – pojasnila je prof. dr Sonja Tomović Šundić.
Ona je istakla i da od estetskih kategorija Njegoš koristi lijepo-ružno, svjetslost-tama, tragično-komično...
-On ima desetak ključnih estetskih kategorija na kojima on konstituiše svoj književni svijet. Svaka od estetskih kategorija kod Njegoša, i to je veoma karakteristično, ima svoj antipod. Paralelno sa estetikom lijepog, on gradi estetiku ružnog, paralelno sa komičnim, on gradi tragično, paralelno sa svjetlošću, postoji kao antipod mrak, mračne sile, bezumne sile. Njegoševa slika svijeta i kosmosa je veoma dinamična, tu se stalno odvija rat – pojasnila je Tomović Šundić.
Ona je u svom izlaganju dodala da Njegoš govori o najvišem ukusu, božanskom ukusu, sa jedne strane, i onom drugom, suprotno njemu, demonskom ukusu, prema svojim principima i načelima.
-Što se tiče Njegoševih estetskih kategorija, naročito sam istraživala lijepo i ružno. Lijepo ima kod njega fizički i metafizički aspekt. On govori o ljepoti prirode, a takođe je naglašena i fizička ljepota – kazala je, između ostalog, prof. dr Sonja Tomović Šundić.
Ona je istakla da je Petar Drugi Petrović Njegoš svjedočanstvo da pjesništvo ima naročitu misiju.
A.Ć.
Arsenal stepenovanih termina
-Njegoš za lijepo ima čitav arsenal termina koje možemo prepoznati u njegovom djelu. Svi oni su na neki način stepenovani: lijepo, krasno, prekrasno, divotno, blistatelno, svjetlosno, savršeno, božansko. Dakle, čitava kategorija gdje se uzlazi, kao u platonističkom konceptu gdje se uzlazi do one vrhovne ljepote. S druge strane, u estetici ružnog, postoji ono što je tmasto, crno, crnokrako, grdno, gnusno, pregnusno, nepravilno, rugobno. Dakle, desetine termina od kojih svaki ima naročitu filozofsku i jezičku semantiku. Svaki od ovih estetskih termina, i to je kod Njegoša karakteristično, istovremeno ima i moralno značenje – objasnila je prof. dr Sonja Tomović Šundić.
)){kind=small}
