Velšanin, građanin Velike Britanije, a možda još više evropejac koji voli da izučava i piše o znamenitim Slovenima, Džon Bils, gostovao je juče u Podgorici, u knjižari Matice srpske- Društva članova u Crnoj Gori. Bils je predstavio svoju knjigu „An Illustrated History of Slavic Misery” - „Ilustrovana istorija slovenske tuge”, o kojoj će danas govoriti i publici u Herceg Novom.
Ideju da počne izučavati čuvene Slovene i njihova dostignuća, odnosno njihov doprinos ukupnoj ljudskoj istoriji i društvu, dobio je prije nekoliko godina sjedeći u pabu. Naime, za stolom do njegovog sjedila je grupa bučnih posjetilaca paba, koji su ksenofobično komentarisali Poljake koje rade u Velikoj Britaniji. No, kada se pojavila žena koja je sakupljala dobrotvorne priloge za fondaciju koja nosi ime Marije Kiri, svi su bespogovorno dali novac, a ne znajući da je ova svjetski poznata naučnica Poljakinja. Odnosno, kako kaže Bils, knjigom, koju čine njegovi tekstovi s blogova ili različitih sajtova, želi ukazati na pogrešne stereotipe koje gaje u Britaniji vezano za Slovene uopšte, kao i one koji vladaju među samim Slovenima.
U knjizi je zastupljena galerija od 96 naučnika, umjetnika, vojskovođa, sportista, pop zvijezda, avanturista, pjesnika, ustanika, hemičara, lingvista, fizičara, izumitelja, špijuna, čak svetaca... Kako kaže, još i više zasmetala ga je činjenica da se stereotipi uporno provlače čak i kada su u pitanju istorijske činjenice, a koje su nepobitne. Pokušao je, dodaje da odabere i sabere različite biografije, o ljudima koji su rođeni u nekim selima usred nedođije, a koji su veoma značajni za ukupnu istoriju čovječanstva. O ljudima koji su postigli nevjerovatna dostignuća, a dolaze iz Bugarske, područja nekadašnje Jugoslavije, Češke, Poljske, Slovačke... Knjiga je, dodaje, prvenstveno namijenjena mladima, a kako bi uvidjeli da je istorija i te kako interesantna, i da su prave životne priče nevjerovatnije od svake fikcije, jer su se zaista desile. Odabir ličnosti je napravio na osnovu njihovih dostignuća ali i zanimljivih biografija.
U knjizi je i tekst posvećen Njegošu. Kako kaže Bils, najfascinantnije s njim bila je činjenica da je bio izuzetno uticajan u društvu tog vremena, a bio je pjesnik i vladika. Zanimljivo mu je i da je imao kratak životni vijek, da ga je nadživio, i to u dubokoj starosti, njegov otac. Tu je i priča o Baju Pivljaninu, koja po njemu zvuči kao neka priča sa Divljeg zapada. Ž.J.
Rambova raspoloženja
U knjizi postoji poglavlje posvećeno i Rambu Amadeusu kojeg posmatra kao „izuzetno zabavnog čovjeka”. Rambo Amadeus je neka vrsta antijunaka, a opet je veoma popularan, čemu sigurno doprinosi njegov specifičan karakter. Pritom on je odličan zabavljač, ali i kritičar društvenih pojava, kaže Bils.
- Prvi put susreo sam se s Rambom u Mostaru. Tada je kasnio tri sata, i ja sam već htio da odem. Ali, kada je počeo, veoma sam uživao dva i po sata na njegovom koncertu. Drugi put sam ga slušao u Beogradu, i nije bio tako dobar. Mislim da njegovi nastupi zavise od njegovog raspoloženja, što je možda frustrirajuće za njegovu publiku. To vam je kao sa Studžisima, za njih možete reći da sviraju kao najbolji ili kao najgori bend na svijetu - kaže Bils.