Ekipa arheologa Centra za antička istraživanja Jugoistočne Evrope pri Varšavskom univerzitetu sa uspjehom već 17 godina istražuje arheološke lokalitete u Risnu. Nedavno su zajedno sa ekipom istraživača iz Crne Gore vrijedno radili na iskopavanjima na ostacima ruševne tvrđave Gradina iznad Risna. Ekipu iz Poljske predvodi profesor Pjotr Diček, a sa njim sarađuju dr Martina Lemke, mr Bartoš Vojcijehovski, mr Agata Momot i Januš Reclav.
– Ove godine istuče ugovor koji imamo sa Vladom Crne Gore, ali se nadamo da će dvije države potpisati novi i da ćemo ovdje raditi i narednih pet godina, mada je za dovršavanje istraživanja ovim tempom u Risnu potrebno nekih 30 godina – kaže Januš Reclav, arheolog, koji se u više navrata predstavio crnogorskoj publici i kao uspješan fotograf, zaljubljen u prirodne i kulturne ljepote Crne Gore. Po dogovoru, poljska strana plaća svoju ekipu, opremu i radnike, a Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore finansira svoju ekipu i svoju opremu. Za ovih 17 godina Poljska je u iskopavanja u Risnu uložila oko pola miliona eura. Za to vrijeme našli su nove moziake, kariatidu, skulpturu Dionizisa, najveću na svijetu helenističku ostavu novca iz trećeg vijeka prije naše ere, te oko 5.000 drugih nalaza i nekoliko tona keramike. Ponosni su na otkriće zlatnog prstena sa likom Artemide, koji smatraju najljepšim dosad otkrivenim. Za nauku su, kažu Poljaci, najinteresantniji novčići cara Balajosa.
- U ovoj godini ćemo raditi samo na lokalitetu Gradine. Treba da otkrijemo hronologiju njenog nastanka i njene arhitektonske slojeve. Dosad smo našli par komada keramike iz Venecije i keramiku iz turskog doba. Ima još fragmenata kamene inskripcije (natpisa) što može značiti da je u srednjem vijeku tamo bila crkva. Još smo na početku i nadamo se da ćemo naći više artefakata. Pretpostavljamo da su ovdje prve aktivnosti bile u epohi bronza (1200-1100 prije nove ere). Radi upoređenja, u vrijeme kada su nastali crteži na lokalitetu Lipci, na Gradini je bila mala tvrđava. Kada je nastao Risan tamo je bila crkva Medaura. U kasnijem periodu tvrđava je rimska (IV vijek) i otomanska. Uvijek je Gradina bila povezana sa Risnom. Istraživanja treba da obavimo što prije, zbog toga što erozija uništava ovu građevinu svake godine sve više, kaže Reclav za „Dan”.
On smatra da Risan zaslužuje da se dosadašnja arheološka nalazišta bolje vide, da budu dostupna turistima i da se promovišu preko turističkih organizacija. Zadovoljni su saradnjom sa TO Kotor – ekipom na Rimskim moziacima, imaju dosta zajedničkih tema i aktivnosti, a planiraju da zajedno vrate mozaike koje su otkrili 2004. godine. Kockice mozaika čekaju da se ponovo vrate u temelje jedne od soba čuvene Rimske vile, u kojoj spava i lik Hipnosa, boga sna.
- Teuta je živjela u Risnu, tu se srela za rimskim poslanicima, tu je počeo i Ilirski rat koji je izgubila, a mi ne znamo šta se sa njom kasnije desilo. O njenom grobu nema podataka. Iliri su imali svoj jezik, ali nema podataka niti pismennih izvora o tome da li su imali i svoje pismo, priča Reclav o izazovima i mogućim pravcima istraživanja.
Planiraju da se na lokalitet Carine u podnožju Gradine vrate 2018. godine, za sada, kaže, tamo postoje neki tehnički problemi koje moraju riješiti prije nastavka istraživanja, a poslije toga očekuje ih agora/forum preko puta hotela „Teuta“
M.D.Popović
Mala Pompeja
– Što se Carina tiče, to je druga priča. Na žalost, ta unikatna palata iz III vijeka prije naše ere je u fazi rušenja i devastacije, ove zidine „Male Pompeje” trenutno se raspadaju, a praktično imaju potencijal da postanu najbolji lokalitet u Crnoj Gori. Mi smo uvijek spremni da pomognemo u riješavanju pitanja zaštite, ali sami to ne možemo riješiti. Svaki drugi dan građani Risna pitaju nas zašto smo to ostavili tako nakon iskopavanja. I moramo svakome pojedinačno tumačimo da nismo mi krivi za to. Htjeli smo prošle kao i pretprošle godine da to zatrpamo, međutim, konzervatori iz Crne Gore su rekli da će onito da završe, ali do sada to nisu. A pored tih iskopina je teren i dvorište Osnovne škole „Veljko Drobnjaković”. Za promociju lokaliteta isto bi bila dobra staza za Gradine, kako bi posjetioci mogli da vide arhitekturu i fantastičnog pogleda na Bokokotorski zaliv, poručuje Januš Reclav.