Stihovima iz poeme „Posveta prahu oca poezije” akademik Matija Bećković počeo je svoje veče u Plužinama kojim su i završeni četrdesetsedmi Književni susreti „Pjesnička riječ na izvoru Pive”. Tradicionalna plužinska književna manifestacija, koja je trajala dva dana, i ove godine okupila je stvaraoce iz okruženja, a njeni organizatori su plužinski Centar za kulturu i lokalna uprava grada. Poezija se, rekao je Bećković u izjavi „Danu”, pomjera ka vrhovima naših planina, pa je tako „stigla” i u Plužine, mali poddurmitorski grad čijem pozivu ni jedan stvaralac ne bi odolio.
– Plužine su jedan bogougao, pazušje Durmitora i u ovom gradu se održava ono što se nekad održavalo isključio u velikim kulturnim centrima. Ovdje daju sebi truda da su u sred Plužina napravili anfiteatar koji izgleda kao da je na Agori. Ovdje su rođeni veliki heroji, mučenici, sveci, i oni ih nisu zaboravili, a zovu pjesnike sa svih strana i iz cijele one davno već raspale zemlje. I svi se rado odazivaju da dođu na ovu poslednju stopu poezije – kazao je Bećković.
„Pjesnička riječ na izvoru Pive” manifestacija je koja u kontinuitetu istrajava već gotovo pola vijeka. To je i čini, smatra akademik, jedinstvenom u Crnoj Gori. Gosti su stvaraoci koji njeguju srpski jezik i ćirilicu, što je opet čini jedinstvenom u zemlji gdje su donesene zvančne odluke da taj jezik i to pismo više nijesu njeni.
– Ukidanje ćirilice u Crnoj Gori je jedna od najiracionalnijih odluka. To znači da se uvede latinica na kojoj nemaju nijednu knjigu, a da se ukine ćirilica na kojoj su im sve krštenice, sve tapije, svi epitafi i sve lične karte. To je izumio neki veliki advokat nepismenih, tako da se oni mogu odmoriti od čitanja čim nauče latinicu jer na tom pismu nemaju knjigu o Crnoj Gori – naglasio je Bećković.
Srpski jezik je izopšten iz osnovnih i srednjih škola, a od predstojeće akademske godine studenti Studijskih programa za strane jezike i Prevodilaštvo na Filoškom fakultetu u Nikšiću i srpske pisce moraće da prevode na „crnogorski jezik”.
– Kad su u Crnoj Gori uveli „crnogorski jezik” mislio sam da će se to samo odnositi na knjige koje će oni ubuduće pisati na tom jeziku. Međutim, nisam ni pomislio da će oni na taj jezik prevoditi već napisane knjige. Te koje oni planiraju da prevode, svi su već pročitali u originalu, rekao je akademik Bećković. U plužinskom amfiteatru posjetioci književnih susreta do kasnih noćnih sati imali su priliku da čuju Bećkovićeve stihove iz „Gospode pomiluj”, „Pjesme o Sv. Savi”, „Kosovo polje”, „Ćeraćemo se još”, „Nisi ti više mali”, kao i, a u skladu sa aktuelnom situacijom, „Okupaciju”, te dijelove iz spjeva „Kad budem još mlađi”.B. Brašnjo
Svečano veče
Tradicija plužinskih književnih susreta je i da drugi dan manifestacije obilježi svečano poetsko veče. U tom dijelu programa nastupili su pjesnici Milica Bakrač, Miroslav Demak, Dara Radojević, Živorad Nedeljković, Selimir Radulović, Jana Aleksić, Ranko Mićanović, Marko Milovanović, Kosta Radović, Milica Kralj, Slobodan Vučinić, Veroljub Vukašinović, Željko Grujić, Zoran Raonić, Martin Prebuđila, Jeremija Lazarević, Gordana Đilas, Slavojka Vojinović, Dragiša Batoćanin, Zoran Radosavljević, Miroje Vuković, Jovan Glomazić, Mićo Cvijetić i Radomir Uljarević. Prof. dr Jovan Delić govorio je o stvaralaštvu pjesnika iz Trstenika Veroljuba Vukašinovića. Na susretima je promovisana i zbirka „Oči domskih noći” mladog pjesnika Marka Milovanovića koji je prošlogodišnji dobitnik književne nagrade „Spasoje Pajo Blagojević” koja se dodjeljuje u okviru manifestacije. Zbirku, za koju je Milovanović i nagrađen, štampao je Centar za kulturu Plužine.