U Vukovom kompleksu u šavničkom selu Petnjica promovisana je knjiga Čedomira Pavića „S Pacifika na Skadarsko blato” koju je izdala Matica srpske - Društvo članova u Crnoj Gori. Pavić, koji je 1882. godine rođen u Šavniku, knjigu je objavio 1913. godine u San Francisku i ona je svojevrsno svjedočanstvo o operacijama crnogorske i srpske vojske pod Skadrom u periodu od oktobra 1912. do januara 1913. godine. Autor u knjizi opisuje dolazak dobrovoljaca iz Amerike i njihovom učešću u oslobođenju Skadra, o mjestu te vojne operacije ne samo u Prvom balkanskom ratu već i cjelokupnoj srpskoj istoriji. Prof. dr Krinka Vidaković Petrov, koja je uz Tomaša Ćorovića i dr Đorđa N. Lopičića priređivač izdanja, na promociji je kazala da je Pavićeva knjiga bila gotovo nepoznata sve dok je nije krajem `90. godina otkrila u biblioteci Srpskog narodnog saveza u Pitsburgu.
- Pavić je bio jedan od više hiljada dobrovoljaca iz Amerike, ali je i izuzetak među njima. Njegova knjiga „S Pacifika na Skadarsko blato” jedno je od vrlo rijetkih svjedočanstava, ali ne i jedino, o motivaciji dobrovoljaca iz američkog iseljeništva, načinu njihovog organizovanja, putovanju iz San Franciska u Njujork i potom od Njujorka do Bara, ponovnom susretu s Crnom Gorom, o ratištu, vojničkom životu i osvajanju turskog utvrđenja na vrhu Bardanjolt pored Skadra. Pripovijedanje teče po hronološkom redosljedu, osim malobrojnih istorijskih digresija, kao što je ona koja služi da se objasni smisao osvajanja Skadra, cilj crnogorsko-srpske vojske u tom dijelu ratišta, navela je između ostalog prof. dr Vidaković Petrov.
Kao što se sama knjiga ne da žanrovski ukalupiti, kazao je dr Drago Perović, tako se ni sam pisac ne da jasno odrediti da bi se razumio. Pavić je, rekao je on, novinar-urednik, ali se u knjizi uopšte ne bavi svojim poslom.
- On se osim kao posmatrač i pripovjedač pojavljuje i kao organizator, učesnik, svjedok, izbjeglica i iseljenik, opozicionar i dobrovoljac, pjesnik i putopisac... Suštinski Čedomir Pavić je stranac koji biblijski svjedoči: „Ja hoću, koliko umijem i koliko je dozvoljeno da opisivanjem i pripovijedanjem iznesem čitaocima udaljenim sliku iz opsade Skadra. Da ta slika bude što vjernija poslužio sam se jedino svojim očima i svojim ušima u mjesto ikakvih drugih podataka” - rekao je doc. dr Perović.
Pavić je, smatra on, višestruki stranac, kao takav bježi iz svoje Crne Gore jer su njegove ideje strane tom učaurenom politikantskom duhu, kao stranac dolazi u Ameriku, kao stranac se vraća u svoju rodnu zemlju i kao stranac učestvuje u ratu.
- To stranstvovanje mu omogućuje da na ovoj relativno maloj površini papira, svega stotinjak stranica iznijansira i razluči koloplet različitih pogleda na svijet: pogled stranca u Americi i sa njim povezan američki pogled na svijet, srpsko-(jugo)slovenski iseljenički pogled na svijet, ratničko-oslobodilački pogled na svijet, ženski pogled na svijet, kačački pogled na svijet, turski pogled na svijet... Svaki od njih je nastao u odnosu na neki drugi. Zbog toga svaki pojedinačno u svojoj istoričnosti, preplitanju, uzajamnosti i suprotstavljanju sa drugima, potvrđuje da je zasnovan na nekom određenom čovjekovom raspoloženju, osjećanju. I da jeste samo dok ga nosi to nepatvoreno osjećanje, kazao je doc. dr Perović.
Profesor Janko Jelić istakao je da je Pavić zaboravljeni intelektualac za čiju knjigu gotovo niko nije znao sto godina. Svojom istinosnošću, smatra Jelić, snagom riječi i svjedočenja ponovo pred nas dovodi jedan zaboravljeni, potisnuti svijet Crne Gore, svijet koga danas više nema ni u naznakama.
O istorijatu Pavićeve porodice, i njegovoj biografiji govorio je Ćorović.
B.Brašnjo