Predavanje akademika Zorana Lakića na temu ,,Njegoševa vizija slovenstva i jugoslovenstva”, održano je u Knjižari Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, u Podgorici. Akademik Lakić je istakao da niti o jednoj istorijskoj ličnosti sa ovih naših balkanskih prostora nije toliko pisano i napisano, koliko o Njegošu.
– Taj intenzitet ne opada, što ukazuje da je njegova misao još uvijek neistražena. Njegoševa vizija jugoslovenstva i slovenstva nalazi se upravo u ,,Gorskom vijencu”. Centralno mjesto u njemu zauzima ,,borba neprestana”, protivu tirjanstva kao najvećeg zla. Nakon šekspirologije, danas imamo i njegošologiju. Ali, uz njegošologiju, na žalost, danas ide i antinjegošologija, kako to zapaža jedan moj kolega – kazao je, između ostalog, akademik Lakić. On je dodao da je podlovćenska Crna Gora bila jedino srpska i pravoslavna, kako će to biti zapisano u ključnim dokumentima Njegoševih naslednika.
– Svi su Petrovići bili vrlo obrazovani ljudi svoga vremena. Školovani. Uglavnom poligloti. U Njegoševoj biblioteci bilo je dragocjenih izdanja na ruskom, francuskom, njemačkom, italijanskom jeziku. Dobro su poznavali sve moguće procese svoga vremena. I prošlih vremena. Jednom riječju, znali su ko su i kakvi su im svakojaki korijeni. Znali su da je Njegoševa Crna Gora – podlovćenska i četvronahijska. Jednovjerska, pravoslavna. I jednonacionalna – srpska – kazao je Lakić. On je dodao da se Njegoševo crnogorstvo i Njegoševo srpstvo tretiraju kao dio iste cjeline.
– Njegoševo sveslovenstvo, u teorijskom smislu, treba posmatrati kao jedinstvo slovenskih naroda , koji danas čine 40 odsto ukupnog stanovništva Evrope. To je ogromna snaga (oko 300 miliona) naspram tadašnje, zaista premalene Crne Gore. Njegoševo jugoslovenstvo neki autori poistovjećuju sa jugoslovenskim patriotizmom. Bio je odista fasciniran jugoslovenstvom. Ukazuje da smo ,,braća jednokrvna”, ,,jednoplemena” i ,,jednovjerna”.U tom smislu zanimljivo je mišljenje njegošologa dr Ljubomira Durkovića da se ,,crnogorstvo, po Vladičinom mišljenju gubi u srpskosti (srpstvu), a ono u jugoslovenstvu” – pojasnio je akademik Lakić.
On je naglasio da Njegoševo jugoslovenstvo, pogotovo Njegoševo slovenstvo nikada nije realizovano u njegovom značenju tih pojmova. Njegova vizija jugoslovenstva, smatra Lakić, i dalje ostaje kao vodilja, i ništa dalje od toga.
– Kada je riječ o Njegoševom poimanju srpstva, ono je mnogo potpunije elaborirano. Rekao bih vrlo realno analizirano. Istoriografski mnogo kompleksnije. Pri tome imam u vidu studiju istog naslova moga pokojnog kolege prof. dr Perka Vujinovića. Pođimo samo od Njegoševe posvete iz ,,Gorskog vijenca”. Posvećen je vođi ustanka – Karađorđu. To je i najveći izraz crnogorskog srpstva, koje nije ,,uvozna roba”. Pod Lovćenom je odgajeno. I odolijeva i traje uprkos žestokim munjama i gromovima, pred kojima čovjek izgleda nemoćan. Odolijeva tom neveremenu. U svako njegovu misao utkano je srpstvo – kazao je akademik Zoran Lakić. On je dodao da je Njegoš volio Crnu Goru.
– Pisao je 1848: ,,Crna Gora je posljednja iskra srpske nezavisnosti... kremen koji na udar oganj rađa... Hoću da od Crne Gore stvorim zemlju za primjer”. ,,Sad ili nikad. Nikad ili sad!” Znao je bolje od svih i zašto je njegova Crna Gora država srpskog naroda Crne Gore. Njegoš je uvijek sa nama. I u nama. Zato sam poodavno napisao da ga niko ne može razumjeti od njegovog naroda i njegovih plemena. Pa i onda kada – moje pleme snom mrtvijem spava – kazao je akademik Lakić. On smatra da od napada ne treba braniti Njegoša, već napadače edukovati.
-Njegoš nije stub samo kulture Crne Gore, već i stub našeg postojanja i trajanja. Isto tako valja reći da ,,Gorski vijenac” nije istorija Crne Gore, kako ga čitaju neki laici, već vrhunsko poetsko-filozofsko sačinjenije ondašnje Evrope. Kao takav postao je i ostao najznačajnija knjiga Crne Gore – kazao je Lakić ističući da Crna Gora nije isto sa i bez izvornog Njegoša pjesnika, filozofa i državnika.
– U ,,Gorskom vijencu” Njegoš ne govori samo u svoje ime, već u ime vaskolikog naroda Crne Gore. Svaka generacija čita Njegoša na svoj način. Ali ako sve to izanaliziramo u rasponu od 150 ili 200 godina, zapazićemo mnogo toga zajedničkog u ocjenama. Tako će biti i u budućnosti. To bi moglo da znači da je Njegoš uvijek nedočitan. I da nikada neće biti do kraja pročitan zaključuje Lakić.
Moderator večeri, koji je publiku upoznao sa biografijom akademika Lakića, bio je istoričar dr Žarko Leković.A.Ć.


Vizija

Njegoš nam je poslao poruku svoga vremena o svim pitanjima vezanim za slovenstvo i jugoslovenstvo, odnosno o srpstvu i crnogorstvu kao njihovom integralnom dijelu. Neki istorijski dugo traju. Vizije velikana su na provjeri. Tako je i sa vizijom Njegoša o slovenstvu i jugoslovenstvu, srpstvu i crnogorstvu. Najgora varijanta je biti bez vizije – bez strategije. To se naziva stranputicom – kazao je akademik Zoran Lakić.