Veliki pjesnici čovječanstva bili su jako vezani i za sudbinu svog naroda, kao Dante, Gete i Puškin, ali nijedan tako kao Njegoš, istakao je književnik Milutin Mićović u svojoj besjedi u okviru manifestacije „Dani Njegoševi” koju je u Nikšiću organizovalo Književno društvo „Njegoš”. Ovogodišnja manifestacija posvećena je 170. godišnjici „Gorskog vijenca” knjizi koju nećemo, kako je Mićović istakao, nikada dogledati i dočitati, pa iako ono što u njoj piše najviše govori o našem čovjeku i narodu.
– I jezik „Gorskog vijenca” ima tu moć da u svakoj teškoj situaciji projavi dublji smisao koji do tada nijesmo vidjeli. Mjeriti se mjerom Njegoševom skoro da je nemoguće, ali narod koji je na ivici svog opstanka nema drugu knjigu iz koje bi iščitao svoje stanje i svoje prepoznanje – kazao je Mićović.
„Gorski vijenac” nastao iz duboke i vjekovne krize srpskog naroda, koja je rodila takvog genija čije je djelo obasjalo vjekove i rezvedrilo nebo iznad Crne Gore i svecijelog srpstva. Duboki i suštinski preokret koji se desio kroz vladiku Rada, smatra Mićović, rodio je kriterijum opstanka naroda i mjeru njegove neophodne mudrosti.
– Kao i biblijski pisac, Njegoš je vidio da je čovjek nosilac besmrtne iskre, ali je ta iskra smiješana i zapretana u čovjekovoj glini, to jest smrtnom tijelu, u sumračnom vremenu. Zato je i prvo suočenje čovjekovo sa sobom-neznanje ko je i šta je. I to suočenje se javlja sa unutrašnjim potresom koji je u srazmjeri sa silinom pitanja koja se javljaju iz tog prvog suočenja – rekao je između ostalog Mićović.
Temelj srpskog duhovnog i nacionalnog identiteta, istakla je pjesnikinja Milica Bakrač jeste upravo „Gorski vijenac”. Ona je podsjetila da je za srpsku kulturu godina 1847. istorijska, jer sa Njegošem i Vuk Stefanović Karadžić, Branko Radičević i Đura Daničić svojim djelom počeli su borbu za srpski jezik i pravopis.
– Zato je danas nemoguće, iako bi mnogi to htjeli, odvojiti Njegoša od Vuka. Njegoš je svojim „Gorskim vijencem” postavio čvrst branik i oslonac srpskom jeziku i ćirilici, branik Kosovskom zavjetu i ne samo u Crnoj Gori već u čitavom srpskom narodu – poručila je ona i dodala da su „Dani Njegoševi” posvećeni istini o Njegoševom djelu i da „potvrđuju da postoje pjesnici koji slijede put njegov put, njegovo ćirilično slovo i Kosovski zavjet”.
Ovogodišnje izdanje „Njegoševih dana”, koje se u organizaciji Književnog društva „Njegoš” organizuje od 2008, a podržali su Kancelarija za dijasporu Vlade Srbije i Srpski nacionalni savjet Crne Gore. U programu su učestvovali književnici Ranko Jovović, Ilija Lakušić, Višnja Kosović, Kosta Radović, Radomir Uljarević, Bećir Vuković, Novica Đurić, Andrija Radulović i Miljan Nikolić. Nastupio je i crkveni hor „Sv. novomučenik Stanko” kojim rukovodi Lenka Durutović, guslar Slavko Goranović i pojci Andrija Vasiljević i Goran Jurić.
B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.