Najnovija knjiga mr Aleksandra Ćukovića, zbirka priča „Kad skidaju krila” (Unireks), predstavljena je publici pretposljednje večeri 13. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Ćuković je publiku, kroz razgovor s književnikom Nikolom Nikolićem upoznao sa sadržajem, kao i načinom i okolnostima u kojima su nastale ove kratke priče, a otkrio je i šta želi njima postići.
– Kvalitet Ćukovićeve proze su majstorski vođene rečenice, kao da gledate fudbalski meč, ne primjećujete komentatora, pritom on koji je nevidljiv daje vam dobre informacije, i u tome se ogleda i njegova spisateljska zrelost i vještina. Ćuković ponovo nama otkriva stvari, a nije previše prisutan svojim ekstravagantnim stilom, već jednostavnim, ali vrlo dobro uklopljenim rečenicama. S druge strane, kao kvalitet vidim i emotivnu i socijalnu aktuelnost, jer se odmah stvaraju slike, asocijacije kod čitaoca – ocjenjuje Nikolić, dodajući da Ćukovićeve priče pomjeraju granice u savremenoj crnogorskoj književnosti.
Ćuković kaže da se ne treba čuditi što se ponovo opredijelio za kratku priču, jer upravo s njom je i ušao u književnost. Tek potom je uslijedio roman, kao i publicističko-esejistička knjiga intervjua „Konture horizonta”. Iskušavanje u kratkoj priči privlači Ćukovića i svojom suštinom, koja podrazumijeva slobodu i igru, ali i angažovanog čitaoca s određenim predznanjem i iskustvom.
– Najčešće isticani cilj književnosti jeste da knjigu ne ostavljate, da je čitate u dahu. Kod kratkih priča je to potpuno drugačije. Cilj je da nakon čitanja jedne priče knjigu zatvorite i ostavite je da biste razmišljali samo o toj priči. Pisac kratkih priča računa na angažovanog čitaoca, koji će samo o toj jednoj priči razmišljati čitav dan ili noć, i to je jedini parametar uspjeha kratke priče – kaže Ćuković.
Osvrnuo se i na činjenicu da je kratka priča zahvaljujući tehničko-tehnološkom napretku ostvarenom u 21. vijeku postala ravnopravna sa romanom, kao vodećom formom 19. i 20. vijeka. Tako danas, dodaje Ćuković, imamo takozvanu tviteraturu.
– I to ne znači da će roman biti potisnut, da je kratka priča superiornija, već da je vrijeme nametnulo određene postulate. No, ne znači ni da je kratka priča suprotstavljena drugim književnim formama – kaže Ćuković uz opasku da je „kratka priča često klica nekog većeg i obimnijeg književog djela”.
Ćuković je objasnio apsurd u kratkim pričama svoje zbirke „Kad skidaju krila”...
– Harmsovski apsurdistan je svakako jedna od najmaraktnijih stvari koje kratka priča može posjedovati i čini se da su apsurd i besmisao jedini smisleni odgovori na stvarnost, ono što nas svakodnevno okružuje. Kratka priča je i po tome specifična što i te, naizgled bliske stvari, koje se nalaze na dohvat ruke, pokušavaju da učestvuju u otrežnjenju, ispitivanju, propitivanju, jednostavno provociraju čitaoca – kaže Ćuković, novinar „Dana”, koji uređuje i kulturni dodatak „Ćirilica”. Tokom promocije bilo je govora i o drugim Ćukovićevim knjigama i zbirci u pripremi, a pisac je publici pročitao više kratkih priča.
Ž.J.
Bunt protiv književne buržoazije
Ćuković se dotakao i aktuelne književne i umjetničke scene, ističući da pored mladih pisaca prostor sada osvajaju i novi, mladi kritičari koji prate aktuelnu književnu produkciju.
– Problem je način na koji pisci i kritika pristupaju savremenoj produkciji, marginalizujući je u odnosu na kanon, što budi frustraciju kod mlađih pisaca i tjera na pobunu protiv književne buržoazije i „visokih” položaja koji se primjećuju, i „niskih” koji se ne primjećuju, a koji ne određuju kvalitet – kaže Ćuković.
)){kind=small}
