Kultura PRAVOSLAVNI OBILJEŽAVAJU VELIKI PETAK, DAN KADA JE ISUS RAZAPET NA KRSTU
Nije suština ofarbati jaja ■Danas sve više ljudi, naročito mladih posti i dolazi u naše hramove, učestvuje na svetim bogosluženjima, a kada bi pitali obične ljude na šta ih podsjeća Veliki petak najčešći odgovor bi bio farbanje jaja i obavezan bogat riblji meni na stolu Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan kada je, po vjerovanju, Isus Hristos odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu. Toga dana Isus je i osuđen i razapet na Golgoti, gdje je umro.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva, pa se na taj dan ne služi liturgija, sem ako su Blagovijesti. Na današnji dan se posti, jede se samo suvi hljeb i pije voda. Danas se ne pjeva i ne veseli, a od Velikog četvrtka do Vaskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
- Na Veliki petak naša Sveta Crkva je sve momente i sveštene događaje koji su se zbili toga dana označila bogoslužbeno. Zato je određeno da se noć uoči Velikog petka provodi u slušanju Jevanđelja o Hristovim stradanjima. Povijest o Hristovim stradanjima izlaže se hronološkim redom, kroz dvanaest čitanja izabranih iz sva četiri Jevanđelja. Drama Velikog petka je potresna za svakog iskrenog hrišćanina i veoma je bitno znati nešto o tom velikom danu. Velike muke, koje je Gospod Isus Hristos pretrpio, radi nas i našeg spasenja, izazivaju tugu, bol i sažaljenje. Ipak, mučenja Velikog petka donijela su neopisivu radost i ushićenje, kada je Gospod Hristos vaskrsao i pobijedio smrt i sveopšte zlo - kaže đakon Vladimir Jaramaz.
Svaki pravoslavni hrišćanin treba da zna šta se desilo na današnji dan i u svim danima kojih se Pravoslavna crkva sjeća u strasnoj sedmici do nedjelje, kada praznujemo Vaskrsenje Hristovo.
- Treba učestvovati na svetim bogosluženjima da nam se pobožnost i uzvraćanje za Hristovu žrtvu ne bi svela samo na farbanje vaskršnjih jaja. Treba znati da je Gospod Hristos na Veliki petak dragovoljno pretrpio mučenja i bičevanje i da nije bilo tog stradanja ne bi bilo ni spasenja ni tridnevnog Vaskrsenja – poručio je đakon Vladimir.
Kada bi pitali obične ljude na šta ih podsjeća Veliki petak, kaže otac Vladimir, najčešći odgovor bi bio farbanje jaja i obavezan bogat riblji meni na stolu.
- Za pravoslavnog hrišćanina Veliki petak prvenstveno je dan koji pri kraju četrdesetodnevnog posta provode u molitvi i suhojedeniju, a pored toga i dan koji će provoditi u farbanju i ukrašavanju vaskršnjih jaja. Običaju farbanja jaja posebno se raduju djeca, jer ona najbolje osjećaju radost dolazećeg praznika Vaskrsa. Gospod Hristos je rekao ako budemo iskreni i otvorenog srca kao djeca spasićemo se, podsjetio je otac Vladimir.
Jaja se farbaju u spomen na događaj kada je Sv. Marija Magdalina, kojoj se Gospod Hristos prvo javio po Vaskrsenju, posjetila cara Tiberija, propovijedajući Sveto jevanđelje, i u znak pažnje mu darovala crveno jaje pozdravivši ga radosnim hrišćanskim pozdravom „Hristos vaskrse”.
- Crvena boja simboliše nevino prolivenu krv Gospodnju, ali je crvena boja istovremeno i boja Vaskrsenja, jer Vaskrsenja ne biva bez smrti, kaže otac Vladimir.
On kaže da se vjerni narod u Crnoj Gori sve više drži drevnog crkvenog običaja i propisa, a to je četrdesetodnevni post.
- Danas sve više ljudi posti, dolazi u naše hramove, učestvuje na svetim bogosluženjima. Moram da naglasim da je mnogo mladih ljudi koji dolaze u crkvu, što mene kao mladog čovjeka posebno raduje. Dakle, kao što sam ranije kazao, običaj je da se na današnji dan strožije posti i da se pripremamo za dolazeći praznik Vaskrsenja Hristovog, kako bi na sam praznik učestvovali na Svetoj liturgiji i pričestili se tijelom i krvlju Hristovom. Post hrišćanima pomaže na putu ka spasenju. Ako znamo da je post jedan bogom darovan način zaštite za nov život u Hristu i da je nerazdvojivo povezan sa pokajanjem i molitvom onda će nam biti jasno kako treba pravilno postiti, jer uzdržavanje od određene hrane je ništa, ako ne postimo svim čulima, poručio je otac Vladimir.
D. D. P.
Strogi post do iznošenja plaštanice
Na Veliki petak, kada se slavi uspomena na Hristovo raspeće, u našim hramovima, popodne iznosi se plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena. Ove nedjelje Crkva zapovijeda najstroži post bez ribe i ulja. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti sve do iznošenja plaštanice.
Farbanje vaskršnjih jaja
Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.
Čuvarkuća
Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku Vaskršnjeg posta. Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica spušta jaja, pazeći da ravnomjerno budu obojena, a djeca obigravaju oko matere, i broje svježe ofarbana jaja, čiji broj raste svakoga časa. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se „čuvarkuća”.
Prije farbanja jaja se mogu „šarati”. Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najprije se pero zagrije na plamenu svijeće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos vaskrse i Vaistinu vaskrse), crtaju krstići, cvjetići i druge lijepe figurice. U novije vrijeme, izrađuju se specijalne naljepnice od papira ili plastike i one se mogu lijepiti na jaja.
)){kind=small}
